Sabor uoči ljetne pauze: Ili dogovor ili ustavna kriza

Bild 1 vergrößern +

Sabor nesložan oko Ustavnog suda

Još jednom zastupnici Hrvatskog Sabora nisu se približili dogovoru, za oporbu je to sumrak demokracije a za većinu dokaz njihove neodgovornosti. Vladajuća većina Kukuriku koalicije promijenila je način izbora ustavnih sudaca i uvela novu proceduru. Za 13 sudaca raspisuje se javni natječaj, prijave razmatra nadležni saborski odbor, suce biraju svi zastupnici dvotrećinskom većinom, a to je 101 od ukupno 151 glasa.

Oporba protiv vladajućih

Godinama je jedno mjesto nepopunjeno, drugom sucu krajem lipnja je istekao mandat, pa je nadležni odbor odabrao tri kandidata i ponudio zastupnicima da tajnim glasovanjem izaberu dva nova suca. Novi natječaj može biti raspisan kada počne jesensko zasjedanje Sabora, a to znači ne prije 15. rujna. Kako se približava kraj mandata sadašnjeg saziva zbog predstojećih parlamentarnih izbora raspustit će se i Sabor. Na kraju godine ističe mandat za petero sudaca Ustavnog suda. Po zakonu sudac ostaje na dužnosti još šest mjeseci nakon isteka mandata. To znači da će do kraja godine raditi 12 umjesto 13 sudaca, u prvom polugodištu sljedeće godine 11 sudaca, a od lipnja te godine ostat će samo šest sudaca, što je manje od polovice. Ustavni sud više neće moći odlučivati.

Prijeti ustavna kriza

Saborska većina mogla je konstatirati da najveća oporbena stranka HDZ nije htio sudjelovati u radu nadležnog odbora niti u biranju sudaca. HDZ pak optužuje većinu da je odgovorna što se stranke nisu uspjele dogovoriti prije izbora i oni ocjenjuju da je riječ o „sumraku demokracije“. Saborska većina, koju predvodi SDP, smatra da se razgovori i dogovori o kandidatima trebaju voditi na saborskom Odboru za Ustav i to pred očima i ušima javnosti. U HDZ-u su to shvatili kao kritiku da se oni zalažu za političku trgovinu i potsjećaju da se proteklih dvadesetak godina uvijek postizao dogovor i birali suci. Do sada su se ustavni suci birali natpolovičnom većinom glasova, a sastav suda javnost je doživljavala kao rezultat političke trgovine.

Ako se ne izaberu suci državi prijeti ustavna kriza. Ako sud nemože odlučivati neće se moći održati ni parlamentarni izbori. Dvije su mogućnosti. Jedna je snižavanje kriterija, odnosno da suce bira samo natpolovična većina zastupnika, što bi bilo vraćanje na staro. Druga je da i parlamentarna većina i oporba surađuju jer su i jedni i drugi odgovorni za stanje u državi i funkcioniranje njenih institucija.