Rasprava o azilu i izbjeglicama Od ograničenja i “gornje granice” do kontigenata

Marijana Koritnik, Köln

Kao i u drugim zemljama, ni u Njemačkoj nema političke suglasnosti o prihvatu izbjeglica. Dok je dio političkog establišmenta za neograničeni prihvat ljudi, drugi traže da se njihov prijem strogo ograniči.


 Izbjeglice kod šatora Crvenog križa u Kufsteinu
Bild 1 vergrößern +

Izbjeglice kod šatora Crvenog križa u Kufsteinu

Onima koji traže da se ograniči useljavanje i prijem izbjeglica u Njemačku priključio se i predsjednik Središnjeg vijeća Židova Josef Schuster. Za dnevnik „Die Welt“ je izjavio da mnogi, koji bježe pred terorom tzv. Islamske države i žele mir i slobodu, dolaze u Njemačku „iz kultura čiji je čvrsti sastavni dio mržnja prema židovima i netolerancija“. Pritom je Schuster naveo da nije riječ samo o odnosu prema Židovima, nego i prema ravnopravnosti muškaraca i žena i odnosu prema homoseksulacima.

Drugi koji traže ograničenje useljavanja svakako imaju neke druge razloge, a rasprava o tome traje još od rujna. Od etabliranih političkih stranaka najglasniji je bavarski CSU. Markus Söder je još početkom listopada tražio ograničavanje ulaska u zemlju. „Odlučujuće je da se useljavanje ograniči. Vidimo da ne funkcioniraju razni pokušaji da se ulasci smanje. Iz dana u dan ih je sve više“, rekao je Söder.

Najnovije zahtjeve u tom smislu CSU je izrekao o vikendu kada je na njegvom kongresu došlo do otvorenog razilaženja između predsjednika stranke Seehofera i njegove gošće – predsjednice CDU, kancelarke Merkel. Jednostavno rečeno – Horst Seehofer je za ograničavanje ulaska u Njemačku, Angela Merkel protiv.

Pored ostalog, Merkel, kao i mnogi stručnjaci za pitanja ustava, smatra da bi ograničavanje bilo protivustavno. Naime, pravo na azil u načelu može dobiti svaki ugroženi pojedinac pa se ne može brojčano odrediti koliko takvih ljudi može biti. Potpredsjednica saveznog CDU-a Julia Klöckner je to za ARD pojasnila ovako: „Kako brojkama utvrditi gornju granicu?! Recimo da odredimo da je to jedan milijun i onda vam, na primjer, milijun i prva osoba dođe pred vrata s itekako opravdanim razlogom za azil! Zbog toga je jako teško odrediti stvarnu gornju granicu.“

Zahtjeve za ograničavanje davanja azila kritizirala je Organizacija za izbjeglice Pro asyl izrijekom prozivajući i CSU i Središnje vijeće židova. „Zvuči čudno kad CSU i Centralno vijeće Židova žele da se izvan snage stavi europska Povelja o ljudskim pravima“, rekao je za novinsku agenciju AFP direktor Pro Asyla Günter Burkhardt.

O vikendu se i stranka Zelenih ponovo usprotivila zahtjevima za ograničavanjem broja azilanata, dok su u CDU ponovo došle do izražaja razlike u gledištima. Ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je u tom smislu dao još jedan povod za razmišljanje. Sada govori o tome kako bi Njemačka trebala primati izbjeglice u kontigentima. SPD, otpočetka čvrsto na strani kancelarke, sada pak „propušta“ i drukčija gledišta. Thomas Oppermann, naime, također govori o prihvatu kontingenata i to tako da Bundestag, zajedno s EU-om i UNHCR-om, za svaku godinu iznova odlučuje koliki bi bio taj kontigent. „ A trebali bi kod toga misliti i na to koliko izbjeglica možemo dobro integrirati“, dodao je Oppermann.

Mediji su ovu političku javnu raspravu – od gornje granice do kontingenata - dočekali uglavnom s ironijom. „Gornja granica – Obergrenze – sad se zove kontingent“, komentiraju neki od njih. Naime, u oba slučaja želi se postići ograničenje. „Kontingent automatski znači i ograničavanje broja izbjeglica“, pojasnio je ministar unutarnjih poslova de Maiziere. On je u tjedniku „Welt am Sonntag“ podsjetio da se za kontingente zalagao još u rujnu. Ubrzo potom je Peter Altmaier, također član CDU i kasniji koordinataor za izbjeglice, rekao da se ljudskost ne može ograničavati niti dodjeljivati u kontigentima. Potpredsjednica CDU-a Julia Klöckner pak danas kaže: „Ako se cijela Europa dogovori o kontingentima, uvest ćemo ih i mi.“


Stand: 23.11.2015, 20.40 Uhr