Integracija izbjeglica: Izbjeglicama i dalje otežan pristup tržištu rada

Bild 1 vergrößern +

Azilanti u Njemačkoj

Izbjeglice i potražitelji azila u Njemačkoj nalaze se pred dilemom, jer od novembra prošle godine mogu već nakon tri mjeseca raditi. Ipak posao uglavnom ne dobijaju, iako su poslodavci spremni da ih zaposle. Problem je u vlastima i zakonima. Kao prvo, i kada se dobije radna dozvola postoji tzv. provjera prioriteta, prema kojoj tražitelji azila mogu biti zaposleni samo ukoliko se za posao nije pojavio niti jedan njemački kandidat. Uz to dolaze dugotrajni postupci za azil, koji prema studiji u prosjeku traju vise od 7 mjeseci,a za izbjeglice iz Pakistana i Avganistana duže od godinu i pol, navodi Ulrich Kober iz Bertelsman- fondacije. „Izbjeglice teoretski nakon 3 mjeseca mogu raditi ali u stvarnosti i dalje moraju cekati. Poslodavci nisu sigurni da li mogu izbjeglice zaposliti jer je njihova perspektiva ostanka u zemlji nerijesena. I prvi korak da se izbjeglice integriraju na trzistu rada je drasticno skracenje postupka za dodjelu azila“.

Lako do posla-teško do dozvole

Dugo trajanje postupka azila je prema studiji i najveži problem za izbjeglice da nađu posao. Mnogi poslodavci se pribojavaju zaposliti lica koja se nalaze u azilantskom postupku. Uz to i ponuda programa integracije nije dostatna na nivou cijele Njemačke. Samo 5 saveznih zemalja , a to su Bavarska, Brandenburg, Sachsen- Anhalt, Schlezwig- Holstein i Rheinland- Pfalz nude besplatne tečajeve njemačkog jezika. U preostalim saveznim zemljama su mjere integracije predviđene tek nakon okončanja postupka za moguću dodjelu azila. „Za mnoge grupe izbjeglica se zna da mogu ostati, kao sto su izbjeglice iz Sirije- njih 80- 90 posto moze ostati.. ili iz Eritreje vise od 60 posto moze dobiti boravisni status. Upravo kod takvih grupa se treba vec vrlo rano, kroz tecajeve jezika i druge vrste podrske omoguciti put do trzista rada ili obrazovanja”, ističe Ulirich Kober.

Prioritet – skraćivanje postupka rješavanja azila

Osim toga, mnoge izbjeglice već dolaze sa završenim kvalifikacijama, dakle imaju zanimanje sa kojim bi mogli raditi, no upućeni su da žive od socijalnih davanja, što mnogi niti ne žele. Radije bi da se zaposle i sami izdržavaju. Da bi se takvi problemi ubuduže izbjegli, autori studije imaju i konkretne prijedloge. Najveći prioritet je brza obrada zahtjeva za azil. Kako je za to potrebno više personala, obećano skraćenje procedure na 3 mjeseca od strane savezne koalicije, jos je daleko da bi se ostvarilo.