Jesu li životna osiguranja isplativa?: Niske kamate

Bild 1 vergrößern +

Symbolbild, Lebensversicherung unter der Lupe, Versicherungsformular

Niske kamate koje već neko vrijeme vladaju financijskim tržištem, raduju prije svega one koji dižu kredite. Zbog fiskalne politike Europske centrale banke, kamate na posuđen novac nikad nisu bile niže. No istovremeno su i kamate na uložen novac niske što je velik problem za štediše i one koji su sklopili tzv. životna osiguranja kao neku vrstu novčanog osiguranja za duboku starost.

Nekad sigurna investicija

Životno osiguranje je građanima Njemačke omiljeni oblik financijskog osiguranja za poodmaklo životno doba. U ovoj zemlji je trenutno sklopljeno više od 90 milijuna polica životnog osiguranja što je zapravo više nego što ove zemlja ima stanovnika. To se lako objašnjava činjenicom da mnogi građani imaju sklopljenih nekoliko polica životnog osiguranja. Jer sigurno je sigurno. Barem se tako nekad mislilo.

No u međuvremenu se pokazalo da je isplata životnog osiguranja doduše sigurna i zajamčena od strane države. No isto tako se pokazalo da su premije koje se nakon godina i godina uplata u police životnih osiguranja na kraju isplaćuju, mnogo niže od očekivanog. No Bernd Engelein iz osiguravajućeg društva Zuericher Verischerung, tvrdi da su životna osiguranja, pored klasičnih mirovina, usprkos niskim kamatama još uvijek najisplativiji oblik financijskog osiguranja za poznu životnu dob i govori u korist ovog oblika financijske skrbi. „Ova jednostrana kritika potpuno ignorira činjenicu da je životno osiguranja neka vrsta mirovinskog osiguranja a time zapravo neka vrsta osiguranja od rizika. I to osiguranje da će ušteđeni novac u svakom slučaju u starosti biti dostatan za život jer osiguranje jamči obećanu mirovinu ili isplatu u svakom slučaju“.

Smanjene premije

No da to u praksi više nije tako, pokazuje najnovije istraživanje organizacije Stiftung Warentest koje pokazuje da mušterije koje su desetljećima uplaćivale u fondove životnog osiguranja nakon isteka tog roka primaju mnogo manje novca od očekivanog ili dogovorenog. Razlike u očekivanom i ostvarenom su naravno posljedica niskih kamata ali i činjenice da je zakonkim promjenama u posljednje vrijeme kompanijama koje nude životna osiguranja omogućeno da jedan dio dobitka ne isplaćuju mušterijama. To je opravdano činjenicom da su se mnoga osiguravajuća društva našla na rubu stečaja zbog toga što još uvijek moraju isplaćivati visoke premije onima koji su police skloplili davno kada su vladali drugačiji odnosi na tržištu. No na kraju su ipak osiguranici ti koji ispaštaju. Stiftung Warentest navodi nekoliko sučajeva u kojima je jamčena mirovina na kraju isplate ispala gotovo upola manja od obećanog. Jedna radnica je još 1996. sklopila ugovor o životnom osiguranju koji joj je osiguravao 518 eura mirovine mjesečno. No nakon isteka ugovora i odlaska u mirovinu krajem prošle godine mušterija je dobila mjesečnu mirovinu od 266 eura što je upola manje od obećanog. takvih primjera ima mnogo.

Izlazak se ne isplati

No usprkos svemu Stiftung Warentest preporuča svima onima koji već godinama uplaćuju u životno osiguranje da u njemu i ostanu. I tu je ova organizacija koja se, kad je u pitanju životno osiguranje baš i ne slaže s politikom osiguravajućih društava, suglasna s istima. Naime, kako objašnjava i Bernd Engelein iz Zuericher Versicherung, prekid tj. prijevremeni izlazak iz ugovora životnog osiguranja, mušterijma može donijeti samo financijske gubitke. „Mušterije ne samo da gube osiguranje nego više ne mogu sklopiti osiguranja pod tako povoljnim uvjetima. A svakako gube i mogućnost isplate završne premije, koji se naravno isplaćuju tek nakon isteka ugovora“, kaže Englein.

Istog je mišljenja i Stiftung Warentest koji su svakom slučaju preporuča ostanak u ugovoru osiguranja jer svaki izlazak iz nejga znači i financijski gubitak. Ali istodobno preporuča i financijsko savjetovanje kod stručjnaka kako bi se pronašao optimalan oblik financiranja i kako bi se iz već postojećeg osiguranja izvuklo što je više moguće.