Nova „Diseldorfska tabela“: Povećanje alimentacije i porezne olakšice

Bild 1 vergrößern +

Roditelj koji plaća alimentaciju može s te osnove za ovu godinu od poreza odbiti 144 eura više nego lani, odnosno ukupno 4512 eura. Zakon kojim je utvrđen taj iznos stupio je na snagu potkraj sedmog mjeseca, a u njemu se propisuje da olakšica važi unatrag, od 1. 1. ove godine. Pritom će roditelj, koji plaća uzdržavanje djeteta, kod obračuna poreza za ovu godinu biti na malom dobitku budući da je povećanje alimentacije uslijedilo 1. 8. Otada, prema novoj „Diseldorfskoj tabeli“, za alimentaciju se izdvaja po 10 do 20 eura mjesečno više, ovisno o dobi djeteta i svojim neto primanjima. Na primjer, ako roditelj ima do 1500 eura neto, za uzdržavanje djeteta mlađeg od šest godina plaćat će po 328 eura – 11 eura više nego prije. Za dijete od 6 do 11 godina plaćat će 376, od 12 do 17 godina 440, a za punoljetno dijete 504 eura. To su ujedno i najniži mogući iznosi alimentacije utvrđeni novom „Diseldorfskom tabelom“.

Zbog čega su brojke u njoj sada porasle pojašnjava Jürgen Soyka, predsjedavajući obiteljskog suda pri Vrhovnom zemaljskom sudu u Düsseldorfu: „Zakonodavac je konačno povisio iznos koji se na ime alimentacije može odbiti od poreza - steuerlicher Kinderfreibetrag i taj iznos predstavlja osnovu i za izračun najnižih životnih potreba djece, a otuda pak proizlaze i svi drugi iznosi u „Diseldorfskoj tabeli.“

Tabela s dugom tradicijom

Alimentacija je od 1. 8. porasla prosječno 3,3 posto. Bilo je već i vrijeme, komentirali su roditelji kod kojih djeca žive. Kažu, nije se povećavala još od 2010. godine i tvrde da se u međuvremenu stalno povećavao iznos kojeg je onaj drugi roditelj, prema zakonu, mogao zadržati za sebe. Kako to već biva, kod razvoda i novca – malo je zadovoljnih, a baš zbog toga nastala je i kasnije nazvana „Diseldorfska tabela“. Napravljena je u Zemaljskom sudu u Düsseldorfu, prilikom jednog davnog razvoda prije skoro 60 godina. Dijete je u tom slučaju pripalo majci, ali ona se žalila na visinu alimentacije koju je odredio sud. Smatrala je da otac djeteta, s obzirom na njegova tadašnja primanja, može plaćati znatno više. Suci su se tada „dosjetili jadu“: izradili su prvu tabelu u kojoj su u korelaciju doveli starost djeteta i visinu primanja. Tako su došli do formule: što su primanja veća, a dijete starije – i alimentacija mora biti viša. I obratno: manja primanja, mlađe dijete – manja i alimentacija.

Praktičan i dobar orijentir

Tabela se pokazala kao praktičan i dobar orijentir pa su ju 1962. godine preuzeli i dodatno razvili njemački sudovi - Oberlandesgerichte. Stoga se, kad se iznosi u tabeli mijenjaju, oni o tomu usuglašavaju, a uz njih i posebna komisija koju imenuje Skupština njemačkih obiteljskih sudova. Ta velika skupina određuje koliko je potrebno novca za uzdržavanje djeteta – od onog najmanjeg do odraslog koje se još školuje ili već možda traži posao.

U pravilu, kako rastu životni troškovi i primanja – i brojke u „Diseldorfskoj tabeli“ se penju naviše. Tabela se mijenja i kada se utvrđuje novi tzv. egzistencijalni minimum – novčani iznos dostatan za pokriće najosnovnijih životnih troškova. Zbog toga se tabela mijenjala početkom ove godine, zatim zbog spomenute porezne olakšice, a kako je najavio sudac Jürgen Soyka, bit će promjena i početkom 2016. „Djeca će još jednom dobiti više novca, jer će se i 2016. godine povećati životni minimum, što je i osnovica za utvđivanje minimalnih potreba djeteta. Povećanjem alimentacije se želi postići da se pokriju troškovi toga minimuma. Kako se on u odnosu na 2015. još jednom povećava, nužno će doći i do povećanja alimentacije“, rekao je Soyka.

Treba naglasiti da „Diseldorfska tabela“ nije propisana zakonom, ali se primjenjuje zbog jedinstvene metode izračuna i da bi se kod pitanja izdržavanja u cijeloj zemlji postupalo po istim standardima i što je moguće pravdenije. Ona, pored ostalog, služi i kod izračuna budućeg izdržavanja za partnere koji se razvode, a isto tako, ako imaju više djece, kolika može biti alimentacija i za drugo, treće i četvrto dijete.