Poticaji za modernizaciju i optimiranje grijanja: Tko može dobiti bespovratne potpore?

Bild 2 vergrößern +

Primjer iz Donje Saske: krov sa solarnim panelima (Fotostrecke 1)

• Fotostrecke 1: zurück zu Bild 1 von 2 <
• Bild 2/2
• Fotostrecke 1: vor zu Bild 1 von 2 >

U Njemačkoj se 27 posto od ukupno proizvedene struje pridobiva iz obnovljivih izvora, dok se kod proizvodnje toplinske energije u tome zaostaje i to se želi promjeniti. Thorsten Herdan, voditelj Odjela za energetsku politiku pri Saveznom Ministarstvu gospodarstva, kaže: „Dosad smo obnovljive izvore energije u velikoj mjeri primijenili u sektoru proizvodnje struje. Svi znaju za energiju vjetra, energiju sunca i za fotonaponske ćelije. Puno manje se zna da se obnovljivi izvori mogu koristiti i u objektima, recimo - solarna toplina na krovu. Dakle, pomoću sunca se može grijati i imati toplu vodu ili ga se može dodatno koristiti za grijanje. Ili – može se grijati i na biomasu. To su nedovoljno rasvjetljene teme.”

Solarni kolektori, ogrjevni kotlovi, toplinske pumpe…

Vladin Program stimulacije tržišta - Marktanreizprogramm - skraćeno: MAP, sada, na primjer, predviđa poticaje za ugradnju solarnog kolektora s površinom solarnih panela do 40 m², s tim da kolektor služi za zagrijavanje vode, te za grijanje ili dodatno grijanje kojim se optimira postojeće. Nadalje, mogu se dobiti poticaji i za novu peć na drvnu biomasu, kao i za novi ogrjevni kotao na isto takvu drvnu biomasu: pelete, usitnjeno drvo ili klasični drveni ogrjev. Potiče se i ugradnja toplinske pumpe koja omogućava grijanje prostora i zagrijavanje vode ili koju se koristi uz postojeće grijanje tj. za njegovo optimiranje. Toplinska pumpa, a također i ogrjevni kotao, mogu se kombinirati sa solarnim kolektorom. U Programu su sve mogućnosti pregledno navedene, kao i iznosi poticaja. Najviši se dobivaju za kombinirana rješenja koja uključuju primjenu novih tehnologija. Thorsten Herdan: “Program poticanja tržišta smo prilagodili inovacijama koje dolaze iz naše industrije. To su nove tehnologije koje želimo uvesti… Nadalje, dodatno smo se pobrinuli za to da se u kuće ne uvodi samo energija iz obnovljivih izvora, nego i da u isto vrijeme optimiramo postojeće grijanje. Zbog čega mora sve biti 100 posto iz obnovljivih izvora? Može se razmisliti i da se postojeći sistem grijanja optimira i kod toga dodatno poveća udio obnovljive energije. To znači, sasvim svjesno idemo na kombinirana rješenja, na tzv. hibridna rješenja koja svatko zna kod automobilske industrije.”

Tri vrste poticaja

U načelu, mogu se dobiti tri vrste poticaja: osnovne potpore za nove solarne uređaje, ogrjevni kotao ili toplinsku pumpu, dodatni bonusi za njihovu kombinaciju i posebne potpore za primjenu inovativnih tehnologija. Visina osnovnih potpora kreće se od 500 do 3500 tisuća eura, bonusi u pravilu iznose po 500 eura, a kod potpora za primjenu novih tehnologija može se dobiti između 3000 i 5250 eura. Poticaje mogu dobiti vlasnici stanova, kuća i stambenih zgrada, ali i stanari, ako imaju odobrenje stanodavca za modernizaciju grijanja. Također, mogu ih dobiti i poduzetnici, osobe sa slobodnim zanimanjima - Freiberufler, udruženja od općedrušvenog interesa i drugi. Djelatnik Ministarstva gospodarstva Thorsten Herdan – o cilju: “Cilj nam je da do 2020. godine 14 posto toplinske energije pridobivamo iz obnovljivih izvora. Trenutno smo kod 10 posto, znači moramo postići još 4 posto. Pritom vjerujemo da s Programom poticanja tržišta postižemo veliki iskorak.“

Veliki poticaji, ali i troškovi

Poticaji su, naizgled, veliki, ali puno košta i zamjena ili optimiranje sustava grijanja. Centrale potrošača poručuju da su takvi zahvati dobri za okoliš, ali isplativi pretežito na dugi rok. Toga je svjesna i Savezna vlada pa dodatno omogućava i povoljne kredite s dugim rokom otplate. Kredite daje Kreditna banka za obnovu – Kreditanstalt für Wiederaufbau – KfW, a zahtjev za poticaje podnosi se Saveznom uredu za gospodarstvo i kontrolu izvoza – Bundesamt für Wirtschaft und Ausfuhrkontrolle – skr. BAFA. Na internetskim stranicama toga Ureda mogu se pronaći podrobna uputstva i formulari. Zahtjevi se, navodi Ured, razmatraju redom koji pristižu, a sredstva dodjeljuju dok se ne raspodjele. Za te namjene Savezna vlada će godišnje izdvajati po 350 milijuna eura.