Pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Republika Srpska odbija nadležnost državnih sudova?

Bild 1 vergrößern +

Poslanici danas u Skupštini Republike Srpske

Nakon današnjeg razmatranja ovog pitanja u parlamentu, oglasio se i Savjet za impelemntaciju mira (PIC) u BiH koji je saopštio da se radi o “fundamentalnom kršenju Dejtonskog sporazuma". Sam nagovještaj referenduma u RS izaziva burne reakcije u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnih predstavnika s obzirom da je javna tajna da je nastojanje vlasti RS održavanje referenduma o samostalnosti ovog entiteta. Zbog toga je i sam nagovještaj održavanja referneduma, koji se tiče državnih pitanja opasan po stabilnost ne samo BiH već i cijele regije.

RS raspisuje referendum na kojem bi se građani trebali izjasniti o tome da li prihvataju nametnute odluke visokog predstavnika a koje se odnose na Zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH. Inicijator je predsjednik RS Milorad Dodik koji smatra da se radi o istorijskom danu za RS.

Dodik: Referendum - dan za istoriju

„Donošnje odluke o referendumu o radu Suda i Tužilaštva BiH biće zapisano u političkoj istoriji RS kao jedan od najvažnijih trenutaka nakon njenog osnivanja. Ne smijemo iznevjeriti buduće generacije koje od nas očekuju odgovornost i zato treba da svi ponosno budemo dio ovog procesa bez obzira na političke i stranačke razlike, kao i lične animozitete”, rekao je Dodik obraćajući se poslanicima skupštine RS.

Predstavnici vlasti u RS ne prihvataju Sud i Tužilaštvo BiH jer su nezadovoljni procesuiranjem odgovornih za ratne zločine nad srpskim stanovništvom tokom proteklog rata. Zbog toga, smatra Dodik, RS ima pravo da odluči da li i dalje želi da se odluke ovog suda primjenjuju na teritoriji RS. Međutim, zanimljivo je da nema zajedničkog stava srpskih stranaka u RS, s obzirom da opozicija upozorava da u ovom slučaju Dodik pokušava da skrene pažnju sa krupnijih, egzistencijalnih pitanja koja treba da se riješe a koja se tiču kriminala i korupcije. Vukota Govedarica iz SDS-a zbog toga pita šta poslije referenduma s obzirom da nisu definisani dalji koraci.

Diplomatski pritisci da se odluka odbaci

Opozicija je prije četiri godine podržala sličnu odluku o referendumu koja se takođe odnosila na Sud i Tužilaštvo BiH. Međutim ta odluka zaustavljena je dolaskom tadašnje visoke predstavnice EU Ketrin Ešton u Banjaluku. Tada je dogovoreno da se odluka povuče a da EU zauzvrat uđe u ono što se danas zove strukturalni dijalog o reformi pravosuđa između EU i BiH, koji i nakon četiri godine ne daje rezultate. To je razlog zbog kojeg je Dodik ponovo zatražio referendum.

Reaguju bošnjački političari, ali i međunarodna zajednica koja je kroz Upravi odbor Savjeta za sprovođenje mira upozorila danas vlasti u RS da bi najavljeni referendum značio fundamentalno kršenje Dejtonskog sporazuma. U Banjaluci od sinoć boravi nekoliko uticajnih ambasadora čiji je cilj da smire strasti i ubjede vlasti na opoziv referenduma. Direktor za zapadni Balkan u Evropskoj komisiji Žan Erik Pake, kaže da ne postoji ustavni osnov za održavanje referenduma i da treba odvojiti politiku od pravosuđa.

Veto na referendum?

Odluka o referendumu naći će se nakon Skupštine i u Vijeću naroda RS gdje je gotovo izvjesno da će Klub Bošnjaka uložiti veto, odnosno zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, tako da će o svemu konačnu riječ dati Ustavni sud BiH. Predsjedavajući Kluba Bošnjaka Muja Hadžiomerović kaže da je besmisleno šta vlast u RS radi.

Diplomate u BiH stava su da bi, iz perspektive EU, planirani referendum ozbiljno naštetio putu pristupanja BiH Evropskoj uniji time što bi doveo u sumnju sposobnost BiH da usvoji obavezujuće pravne sporazume koji bi se poštivali u cijeloj zemlji. Međutim, vlast u RS tvrdi suprotno, naglasivši da strukturalni dijalog i referendum o pravosuđu mogu ruku pod ruku, iako je svima jasno da bi njegovo sprovođenje značajno destabilizovalo BiH.