Za selo i poljoprivredu : Bosna i Hercegovina dobila “ruralni parlament”

Bild 3 vergrößern +

Veliki problemi bosanskohercegovačkih poljoprivrednika i stočara (Fotostrecke 1)

• Fotostrecke 1: zurück zu Bild 2 von 3 <
• Bild 3/3
• Fotostrecke 1: vor zu Bild 1 von 3 >

Iako Bosna i Hercegovina, tradicionalno seoska zemlja, ima sve uslove za razvoj sela, poljoprivrede i stočarstva, sela rapidno umiru, a poljoprivrednici i stočari guše se u problemima. Pustoše ih besmislena zakonska rješenja, neizdrživi nameti, nekontrolisan uvoz jeftinih proizvoda iz inostranstva koji štite beskrupulozni domaći uvozni lobiji, i iznad svega, kako kažu seljaci, sistemska pljačka putem politike podsticaja. Pravile su se s vremena na vrijeme nekakve strategije ruralnog razvoja, ali u njihovom kreiranju se nikad nije čuo glas seljaka i pravih poljoprivrednika. Osnivanje “ruralnog parlamenta”, institucije koja je okupila asocijacije poljoprivrednika, zadruge, nevladine organizacije i stručnjake, sve po uzoru na evropske zemlje, pokušaj je da se seoskim sredinama otvori put da presudno utiču na svoj razvoj, kaže predsjednik Mreže za ruralni razvoj Bosne i Hercegovine Miodrag Matavulj.

Veliki problem maverzacije

Bosna i Hercegovina je postala 18 članica evropske mreže ruralnog razvoja i to će približiti seoske i poljoprivredne organizacije evropskim pretpristupnim fondovima. Sredstva namijenjena Bosni i Hercegovini dosad su u velikoj mjeri propadala zbog nesposobnosti ili nezainteresovanosti nadležnih institucija da ih koriste. Poljoprivrednici i seljaci, međutim, nisu pokrenuli osnivanje ruralnog parlamenta zbog evropskih fondova. Mnogo veći problem su im, kako kažu, malverzacije izvjesnih vladajućih krugova, koji su kreirali zakone da bi isisavali sredstva iz domaćih i evropskih fondova.

Podsticaji posebna priča

Posebna priča su podsticaji u Bosni i Hercegovini. Dok se tim sredstavima u većini zemalja Evropske Unije stimulišu domaći proizvođači, bh-poljoprivrednici i stočari tvrde da tim mehanizmima u Bosni i Hercegovini izvjesne institucije uzimaju desetine miliona maraka pod izgovorom razvoja domaće proizvodnje. Rijetke su institucije koje nastoje sistemski zaštititi domaću proizvodnju. Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH se posljednjih mjeseci svojski trudi da ispuni uslove kako bi domaći proizvođači mlijeka mogli izvoziti proizvode na evropsko tržište. Ministar Mirko Šarović zbog niza svojih poteza, u stručnim i novinarskim krugovima važi kao najuspješniji ministar još od Dejtonskog sporazuma. Proizvođači pozdravljaju takve mjere, ali napominju da im je neophodna pomoć i na drugom planu – da se zaštite od izvjesnih domaćih institucija i vlada na raznim nivoima, čije je djelovanje dosad bilo pogubno.