Prva zajednička sednica Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije: Potpisana četiri protokola o saradnji

Bild 1 vergrößern +

Premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić

Spremnost na intenziviranje saradnje i jačanje dobrosusjedskih odnosa - i ne mnogo više od toga, ocijenili su novinari prvu zajedničku sjednicu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Srbije, zaboravljajući da su neki od njih i sami proteklih dana bili kreatori nagovještaja „prekretnice u odnosima“, „istorijskog susreta“ i drugih kitnjastih epiteta zasjedanja u Sarajevu. Četiri potpisana protokola - o traženju nestalih osoba, o očuvanju mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, o saradnji u oblasti telekomunikacija i saradnji u zaštiti okoline - konkretni su rezultati sjednice, a pokazatelji jačanja ekonomskih odnosa jasan su znak da Srbija i Bosna i Hercegovina nastoje postati ključni faktori razvoja u regionu, poručio je premijer Srbije Aleksandar Vučić: „Reč je o velikoj trgovinskoj razmeni, dakle milijardu i 400 miliona (eura). To su ozbiljni brojevi, time Bosna i Hercegovina postaje de fakto jedan od dva najznačajnija spoljnotrgovinska partnera Srbije. I Srbija, mislim, već prelazi Hrvatsku po tom pitanju, postaje drugi najznačajniji partner Bosni i Hercegovini. Jedino u vreme stabilnosti, mira i naše pune političke saradnje naše ekonomije mogu da napreduju.“

Bosna i Hercegovina i Srbija u ovom trenutku imaju čitav niz projekata, čija provedba bi predstavljala značajan korak u njihovom razvoju i donijela velike benefite objema zemljama. Zbog toga će izvršne vlasti dvije susjedne države nastaviti saradnju na tom planu. Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić vjeruje da se mogućnosti naziru u nekoliko važnih oblasti: „Definiramo dalji razvoj naših prije svega ekonomskih odnosa, kojima treba da prethodi jačanje energetske, općetransportne infrastrukture. Ostajemo pristalice nekoliko važnih projekata, poput izgradnje željezničke pruge Bepgrad – Sarajevo.“

Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, međutim, već godinama opterećuje nekoliko iznimno osjetljivih političkih pitanja. Uspostavljanje razgraničenja na jednom dijelu granice, nesuglasice oko sukcesije nekadašnje Jugoslavije, blokade i opstrukcije povratka imovine kompanija i građana i osjetna politizacija u radu pravosudnih institucija, uprkos očekivanjima, još nisu zauzele značajnije mjesto u razgovorima. Dvadeset godina tapkaju u mjestu, a upravo su ta pitanja barometar jačanja saradnje. Ipak, stručnjaci se slažu da je zajedničko zasjedanje donijelo jednu novu, važnu političku dimenziju.

Neriješena pitanja vraćena su, kako kaže analitičarka Ivana Marić, u institucionalne okvire: „Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije prebačeni su na državni nivo. Nema više tog potenciranja da jedan entitet, konkretno Republika Srpska, ima kao neki prioritet u odnosima sa Srbijom, već je to vraćeno na normalan odnos, odnos dvije države.“

Čini se ipak da ta institucionalno-simbolička ravan odnosa između Beograda i Sarajeva i danas za pojedine političke snage u Bosni i Hercegovini predstavlja najvažniju nit političkih odnosa u regionu. Vladajuća garnitura u Republici Srpskoj nije blagonaklono opredijeljena prema ovakvim skupovima, a entitetski predsjednik Milorad Dodik je u neobično oštrom i nimalo diplomatskom nastupu poručio kako Vijeće ministara ne predstavlja adresu za saradnju Srbije i Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara je neko pomoćno tijelo, odnosno pomoćni organ Predsjedništva BiH. Nikakve državničke ingerencije nema, pa bi, kako kaže, bilo daleko svrsishodnije da je u Sarajevu, Mostaru ili Banjaluci održan sastanak između Vlade Srbije i obje entitetske vlade. BiH kao država nema vladu! Entiteti imaju vlade, poručio je Dodik.

Isticanje saradnje i jačanja stabilnosti u odnosima dvije zemlje posebno je važno u ovom vremenu. Prva zajednička sjednica održana je upravo u vrijeme ozbiljnog upozorenja njemačke kancelarke Angele Merkel o opasnosti izbijanja novog sukoba na Balkanu zbog izbjegličke krize. Javnost je zabrinuta jer Merkel ne bi iznosila tako dramatične ocjene bez osnova, pa su to bila najčešća pitanja upućena dvojici zvaničnika. Premijer Vučić, međutim, vjeruje da je strah od izbjegličke krize u Evropi predimenzionisan, ali da upozorenja njemačke kancelarke svakako treba ozbiljno shvatiti: „Gospođa Merkel je svakako dobronamerna. Ona je stvarni evropski lider i ona je to rekla pre svega iz želje da se takve stvari ne dogode. Situacija na Balkanu u smislu političkih tenzija nije ružičasta. Gospođu Merkel smo na najbolji način razumeli i mi ćemo dati sve od sebe da se tako nešto ne dogodi i uveren sam da se tako nešto neće dogoditi“.

Zajednička sjednica vlada BiH i Srbije bila je planirana još 2013. godine, ali su izvjesne političke okolnosti odgodile njeno održavanje. Tokom nedavnog susreta u Strazburu Vučić i Zvizdić ponovo su pokrenuli tu inicijativu, što je pozdravljeno i u evropskim krugovima.