Glavni haški tužilac u Bosni i Hercegovini: Bramerc traži brže rješavanje procesa

Bild 1 vergrößern +

Serž Bramerc (Fotostrecke 1)

• Fotostrecke 1: zurück zu Bild 2 von 2 <
• Bild 1/2
• Fotostrecke 1: vor zu Bild 2 von 2 >

Tužilaštvo BiH je iz haškog Tribunala od 2005. do 2007. godine dobilo na procesuiranje predmete protiv devet optuženika. Ovi predmeti uspješno su završeni prije 2010. godine i to je bila prva faza saradnje bosanskohergovačkog pravosuđa sa haškim Tribunalom. Boris Grubešić iz Tužilaštva BiH kaže da su Bosni i Hercegovini u preklih nekoliko godina proslijeđeni predmeti Kategorije 2 odnosno predmeti u kojima je u Haškom tribunalu pokrenuta istraga, ali nije dovršena. Riječ je o oko 80 predmeta kaže Grubešić.

Prebacivanje predmeta počelo 2005. godine

Haški tribunal je kao dio izlazne strategije prenio Sudu BiH na procesuiranje predmete po tzv pravilu 11 bis. To su predmeti u kojima je Tribunal potvrdio optužnicu, ali nije počeo suđenje, pa je sudsko vijeće donijelo odluku da se predmet ustupi domaćem pravosuđu. Sa prebacivanjem se počelo 2005. godine kada je proslijeđen slučaj Radovana Stankovića, kojeg je Sud BiH pravosnažno osudio na 20 godina zatvora za ratni zločin u Foči. Stanković je nakon toga pobjegao iz BiH. Neki od predmeta prebačeni su i na niže nivoe, entitetske i kantonalne a glavni tužilac Tribunala Serž Bramerc rekao je da Tribunal ustupa devet miliona stranica podataka što će olakšati vođenje postupaka. Ipak, nije zadovoljan dinamikom rada pravosudnih institucija.

Bramerc: “Stanje nije idealno”

“Sada je potpuno jasno da rezultat mora biti zajednički rad državnog i nižih nivoa vlasti. Situacija je daleko od idealne, ima mnogo stvari koje trebaju da budu ispunjene. Pozitivno je da je u zadnje dvije godine uduplan broj predmeta ratnih zločina”, kaže Bramerc.

Percepciju javnosti, kako pravosudne institucije u BiH ništa ne rade po pitanju procesuiranja odgovornih za ratne zločine, moguće je promijeniti rješavanjem krupnih predmeta iz ove oblasti, smatra tužilac Hercegovačko neretvanskog kantona Mladen Jurišić. Negativan primjer, koji je zanimao i Bramerca je slučaj “Vranica”, koji se odnosi na ratni zločin ubistva trinaest zarobljenih pripadnika Armije BiH, 1993. godine, u zgradi “Vranica” u Mostaru.

Stručnjaci iz ove oblasti tvrde da je stanje u bh-pravosuđu veoma loše i da se hitno mora raditi na obuci tužilaca kako bi se rješavali najteži slučajevi ratnih zločina. Vasvija Vidović, advokat i prvi bh. oficir za vezu sa haškim Tribunalom, godinama govori o nestručnosti kadra u pravosudnim institucijama. Ukoliko se želi postići napredak i početi sa rješavanjem najtežih predmeta za ratne zločine, pravosudni sistem treba korijenitu promjenu.

Ključ uspjeha - u regionalnoj saradnji

Napredak u procesuiranju ogleda se i u regionalnoj saradnji, koja je, kako su u više navrata upozoravali iz Tribunala, ključna za uspješno vođenje postupaka. Situacija u Srbiji, kada je riječ o saradnji sa Tribunalom je više nego dobra, tvrde u tamošnjem Tužilaštvu za ratne zločine. Srbija ima strategiju u okviru koje se za svaki predmet obraća Tribunalu, kaže Bruno Vekarić iz ovog tužilaštva.

Što se tiče BiH, i dalje postoje oficiri za vezu kada je riječ o saradnji sa Tribunalom. U svim većim predmetima, poput predmeta Karadžić i Mladić, Srbija i BiH sarađivale su sa tužilaštvom u Hagu. Ostali predmeti su u postupku i za njih 80 se očekuju konačne tužilačke odluke u smislu opravdanosti daljeg procesurianja. Međutim, mnogi vjeruju da bh-pravosuđe nije spremno da se suoči sa rješavanjem pitanja ratnih zločina, posebno zbog nestručnosti kadra ali i političkog uticaja, što bi najavljena reforma u oblasti pravosuđa možda mogla da promjeni.