Enes Karić o aspektima islama u BiH: Prostor dati mirotvorcima a ne ratnicima

Bild 1 vergrößern +

U njemačkim krugovima Enesa Karića nazivaju „misliocem bosanskog islama“, čovjekom koji se zalaže za toleranciju i interreligiozni dijalog. Ovaj profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu je prevodilac Kur'ana na bosanski jezik, autor brojnih eseja, te tri romana.

Rođen je 1958. godine u Višnjevu kod Travnika od majke Sabihe i oca Emina, sa 15 godina se upisuje na Gazi Husref begovu medresu u Sarajevu, a nakon nje završava fakultete političkih i islamskih nauka, magistrira na Filozofskom fakultetu u Sarajevu a doktorira na Filološkom u Beogradu. Nakon toga slijede brojna gostovanja na univerzitetima širom svijeta, između ostalog na čuvenim Yale-u, Oxfordu te Al-Azharu u Kairu.

Karićeva studija “Istorijsko-civilizacijski značaj mističnog tumačenja Kurana“ je dio programa UNESCO-a, njegova uža specijalnost povijest tumačenja svete knjige muslimana i njena metodologija. Veoma ga zabrinjava, kaže, najnoviji razvoj događaja u svijetu, prije svega rat u Siriji: „Kao da se svijet, što kaže Meša Selimović, iz temelja poljuljao. Ove godine je milion izbjeglica ušlo u Evropu. Ogromne su razmjere ljudske tragedije na Bliskom istoku. Novinari, publicisti i književnici govore o tragediji biblijskih ili kuranskih razmjera. Šta uraditi? Ja mislim da ljudi koji su za mir treba da dobiju prednost u medijima, na univerzitetima, oni koji su za mir, ali ne svakakav, već dostojanstven mir.“

Bosanski islam, iako trenutno ima i njegovih divergentnih tumačenja, je moderan, evropski islam

Ne gaji, dodaje, mnogo nade da će bilo kakav, a kamoli dostojanstven mir, moći biti brzo postignut, optužuje i Zapad za ovakav razvoj događaja te želi i dalje tom istom Zapadu da objašnjava šta je npr. bosanski islam. Priznaje međutim da je nakon rata u BiH došlo i do njegovih promjena: „Došlo je do određenih, za naše oči, za naše uši, za naša osjećanja divergentnih tumačenja islama. Ja mislim da je veoma važno da BiH, da njeni muslimani poštuju Islamsku zajednicu (IZ) BiH, njene institucije, njene mreže džamija i svih drugih institucija. I ono što se naziva vehabijama, šijama, selafijama, da će te pojave biti sve manje i utapati se u ovaj mainstream islamske osjećajnosti u BiH.“

Enes Karić osuđuje i odlaske građana BiH na strana ratišta u Siriji i Iraku, po nekim navodima se radi o brojci od oko 200 osoba koje su otišle na teritorije tzv. Islamske države, ISIS-a. Kritičari tvrde da se država BiH ne bavi dovoljno ovim problemom, odnosno da ga nema pod kontrolom. Enes Karić: „Naša poruka iz IZ BiH i poruka svih intelektualaca koji rade u njoj je da je dosta rata i stradanja, da odlasci u Siriju nikog neće usrećiti i doprinijeće većoj nesreći. Dakle, IZ djeluje etički, moralno. Postoje uz to državni organi, izglasan je zakon u parlamentu BiH, o kažnjavanju odlazaka na strana ratišta. U tome nije izlaz, izlaz je u mirnoj BiH, u izgradnji demokratskih institucija, to je moja poruka tim mladim ljudima.“

Zahtjevi za reformom islama opravdani

Sarajevski profesor tumačenja Kur'ana je na svojim predavanjima u inostranstvu često konfrontiran i sa pitanjem da li islam kao religija treba biti moderniziran: „Ovi zahtjevi, oni se zapravo upućuju insititucijama, oni su opravdani. Te institucije djeluju staromodno. Muslimanski svijet ima veoma staromodne medrese, vjerske škole i muslimanske zemlje imaju veoma loše obrazovanje. Malo se izdvaja, ukoliko ne izdvajate u ove institucije, one bježe u tradicionalizam, bježe u izmišljanje zlatnih doba, nekadašnjih, mi smo tada bili moćni itd. Islamska tradicija treba da bude osavremenjena, tako da nas u našim vremenima oslovi, a ne u svom tamo nekom vremenu.“

Ono što zamjera muslimanima je, ističe Enes Karić, je da posežu za nasiljem kada se suprotstavljaju detroniziranju ili vrijeđanju poslanika Muhameda: „U jednom svijetu u kojem su mediji slobodni, ili se kaže da su slobodni, moj je savjet da kada se sa nečim ne slaže da se to tuži sudovima a ne da da se razbijaju redakcije, da se vrijeđaju novinari, ili da se baca bombe na njih. Dakle, svugdje u svijetu postoji pravna obaveza kod sudova da zaštite osjećanja jednog segmenta svojih građana.“

I Enes Karić je radio za brojne časopise, objavljivao rasprave, prijevode, obavio brojne intervjue te pisao knjige. Njegov roman prvjenac „Pjesme divljih ptica“ čija je tematika Balkan u 16. stoljeću i konflikt jednog tadašnjeg intelektualca sa njegovom sredinom je naišao na izvanredan prijem kod bih- čitalačke publike, a nakon prijevoda na slovenački i albanski sada je preveden i na njemački jezik. Pod nazivom „Lieder wilder Vögel“ ga je objavila berlinska izdavačka kuća Schiller Verlag.