Zahtjevi sindikalista i nevladinih udruga: U Hrvatskoj referendum o referendumu?

Bild 1 vergrößern +

Potpisivanje je simbolično završilo u Zagrebu, na Trgu bana Jelalčica (na slici)

Završeno je još jedno prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma u Hrvatskoj, a organizatori tvrde da ih imaju dovoljno. Skupljanje potrebnih potpisa organiziralo je 15 sindikata i 7 nevladinih udruga. Oni će u sljedećih mjesec dana pregledati sve potpise, s popisa ukloniti pogrešne kako bi Ministarstvu uprave predali što preciznije podatke. Organizatori su akciju nazvali „Nećete bez naroda“, najavljivali su da će skupiti više od milijun potpisa. Njihov je glavni cilj bio da referendum postane uobičajen način izjašnjavanja birača o raznim temama.

Sindikati i nevladine udruge žele utjecati na odluke vlade, nazivaju to narodnom demokracijom, dok vlada poziva na oprez. U nedjelju, na glavnom zagrebačkom trgu, otkucala je ponoć, a tek koju minutu prije i posljednji je građanin stavio potpis za raspisivanje referenduma koji predlaže inicijativa pod nazivom: Nećete bez naroda. Glavni inicijatori su zadovoljni. Željko Stipić iz školskog sindikata Preporod potsjeća da su tri dana ranije već imali 315 tisuća potpisa: „Sigurni smo da smo u ova tri dana sakupili značajno više od 100 tisuća potpisa. Svi znamo računati i svi znaju da je to dovoljno jer smo morali sakupiti 382 tisuće potpisa“.

Sindikalci i nevladine udruge svojom inicijativom s jedne strane su dali potporu vladi i njenom prijedlogu da se smanji broj potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma sa sadašnjih 10 posto biračkog tijela na praktički 5 posto, odnosno na 200 tisuća umjesto 382 tisuće potpisa i to u roku od 15 dana. Vlada je to ugradila u prijedlog ustavnih promjena, ali bez potpore oporbe u Saboru to se nije moglo izglasati. S druge strane, to je kritika vladinog prijedloga da se potpisi mogu sakupljati samo u prostorijama državne uprave. Traži se da se, kao i do sada, potpisi skupljaju svagdje gdje je dopušteno javno okupljanje građana. To znači da se olakša dobivanje potpore građana za referendum i da referendum bude sredstvo kojim će se građani moći suprotstaviti odlukama za koje smatraju da su za njih štetne.

Mijat Stanić, iz nezavisnog cestarskog sindikata, kaže da će se u sljedećih mjesec dana pregledati i urediti svi potpisi i predati ministru uprave Arsenu Bauku: „Kad Arsen Bauk dobije potpise, svaki naš potpis će biti s dovoljnim brojem znamenki, imenom i prezimenom, koje je čitljivo, i potpisom. Nakon toga, vjerujem da neće imati puno za odbijanje“.

Bez obzira na konačan broj, potpisa ovime je poslano upozorenje parlamentarnim strankama da je nužan dogovor o pravilima za održavanje svih budućih referenduma. Jer po sadašnjim pravilima teoretski je za uspjeh referenduma dovoljan jedan jedini glas. Ako se stranke ne dogovore, svaka buduća vlada mogla bi se suočiti s time da referendumima bude ograničena ili čak onemogućena u provođenju izbornih ciljeva na osnovu kojih je osvojena većina glasova.

Na to je upozorio i premijer Zoran Milanović i kao primjer naveo inicijative da se zabrani svako istraživanje nafte i plina u Jadranu: „Onog trena, kad se utvrdi da je Hrvatska bogata ugljikovodicima, plinom prije svega, naftom, onda predlažem da idemo na referendum i da se odreknemo toga bogatstva i da začepimo ta nalazišta, da stranim kompanijam, koje će u to uložiti stotine milijuna ili milijardu dolara, vratimo taj novac i da živimo u miru, sreći, zadovoljstvu - bez novaca“.

Ono o čemu inicijatori najnovijeg referenduma ne govore a na što upozorava premijer je da će biti nužno dogovoriti ograničenja o čemu se na referendumu ne može odlučivati. To su pitanja koja uključuju ljudska prava, a valja podsjetiti da je bila inicijativa da se u Hrvatskoj zabrani uporaba ćiriličnog pisma. Referendumom se ne bi moglo odlučivati ni o porezima, ni o državnom proračunu, ili o pomilovanju kao ni o prihvaćanju i ratifikaciji međunarodnih sporazuma. I možda jednako važno da se o svakom referendumskom pitanju, prije nego se pokrene sakupljanje potpisa, izjasni Ustavni sud.

Bez obzira ima li dovoljno potpisa za „Referednum za referendum“ ili ne, to je poruka parlamentarnim političkim strankama da se o temeljnim pitanjima za cijelo društvo mora postići dogovor, jer je to na kraju krajeva jeftinije. Cijena referenduma praktički je jednaka koštanju parlamentarnih izbora, a to za hrvatski proračun nije mali trošak.