Kosovo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU Sporazum – težak put ostvarivanja evropskih standarda

Violeta Oroši, Priština

U sklopu finansijske pomoći za predučlanjenje Zapadnog Balkana, Evropska unija je za Kosovo do 2020. godine predvidela sumu od 645 miliona eura.


Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednost Federika Mogerini i Premijer Kosova Isa Mustafa
Bild 1 vergrößern +

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednost Federika Mogerini i Premijer Kosova Isa Mustafa

Danas je u Strazburu i zvanično potpisan Sporazum o stabilizaciji i priduživanju između EU i Kosova. U zvaničnom susretu, komesar Johanes Han je istakao je to istorijski trenutak u međusobnim odnosima, a Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednost Federika Mogerini da se radi o važnim odnosima između dve strane. Premijer Kosova Isa Mustafa je istakao da ovaj Sporazum otvara vrata i drugačiju poziciju ekonomske saradnje sa zemljama EU. Marko Đurić, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije je ocenio da je Kosovo potpisalo Sporazum kao pravno lice, a ne kao država, dodajući da za Srbiju to nikada neće značiti da je Kosovo neka druga država ili odvojena od Srbije. Inače, EU je još prošle godine dala zeleno svetlo za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Kosova sa EU, a on bi, kako se najavljuje na snagu trebao da stupi u prvoj polovini naredne godine, odnosno kada bude usvojen i u Evropskom parlamentu i skupštini Kosova.

Dugo očekivani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanuju između Kosova i EU je potpisan, ali će se kontraktualni odnosi sa Kosovom uspostaviti tek kada stupi na snagu, dakle u prvoj polovini naredne godine, poručuju iz EU. Premijer Isa Mustafa je, s druge strane, medijima izjavio da potpisivanjem ovog Sporazuma Kosovo pokazuje EU da je veoma ozbiljan partner u sprovođenju svih neophodnih unutrašnjih reformi, kako bi kosovsko tržište bilo u punoj harmoniji sa slobodnim tržištem i evropskim standardima.

“Imamo snažne kapacitete u nekoliko sektora koje ćemo plasirati na otvoreno tržište. To su sektor poljoprivrede koji prate industrija hrane, sektor energije, sektor metalurgije, usluga, informacione tehnologije, turistički resursi“, izjavio je Mustafa, ističući da sprovođenje svih reformi koji su zacrtani u ovom Sporazumu, Kosovo može učiniti atraktivnim tržištem za unutrašnji biznis i ohrabriti inostrane investitore da investiraju na Kosovu. On je kazao da će proizvodni sektor imati veću dobit, posebno što će Evropska Komisija putem fondova Instrumenta za predučlanjenje do 2020 godine na Kosovu investirati preko 600 miliona eura, kojim će prilikom profitirati proizvođači, jer će moći da povećaju i prošire svoje kapacitete.

I dok se ovaj Sporazum političkim jezikom ocenjuje kao korak ka učlanjenju Kosova u EU, kosovski analitičari ne dele to mišljenje. Tako, tiražni dnevni list Koha ditore, prenosi članak u kojem se ističe da Kosovo bez obzira na postizanje Sporazuma ne može da aplicira za članstvo u EU. “Ovo nije prvi korak prema integraciji u EU, već prvi korak prema punoj liberalizaciji tržišta sa EU”, navodi se u pomenutom tekstu, i podseća da pet zemalja EU nisu priznale kosovsku nezavisnost. Inače, Kosovo izvozi svoje proizvode još od 2010 godine u zemlje EU bez carinskih taksi, a prema privrednim ekspertima, ti proizvodi na evropskom tržištu nisu konkuretni ni po ceni ni po kvalitetu. U ovom kontekstu se ističe da je Kosovo samo tokom 2014. godine izvezlo robe u vrednosti od 100 miliona eura za razliku od na primer Srbije koja je u istom period izvezla proizvoda u vrednosti od 7 milijardi eura.

Fatmir Curi, direktor Programa u Kosovskoj fondaciji za civilno društvo ističe: „Prednosti ćemo uočiti tek onda kada se poboljša proizvodnja na Kosovu, pogotovo ona poljoprivredna i industrijska. Bez proizvodnje, mi ovim sporazumom ništa ne dobijamo. Mi smo mogućnosti za izvoz kosovskih proizvoda u EU imali i ranije na osnovu drugih asimetričnih sporazuma, ali razlika je sada u tome da ćemo garanciju za izvoz u EU imati sada 10 godina“, kaže Curi.

Jedan od problema koji Kosovo može da prvih godina primene ovog Sporazuma je budžetska stabilnost, jer je u obavezi da obezbedi slobodno kretanje robe, odnosno ukloni sve barijere na uvezenu robu iz EU, dakle i carinske takse. Dve trećine budžeta se obezbeđuje upravo od carinskih prihoda, a ako se ovome doda i najnoviji podatak da je samo tokom ove godine ugašeno preko 1 500 biznisa, onda ostaje pitanje kako i na koji način će Vlada Kosova uspeti predloži razvojni budžet, ukoliko brzo, efikasno ne bude stvorila mogućnosti za stabilan razvoj privatnog sektora.

Inače, ovim se Sporazumom otvara saradnja Kosova sa EU u oblasti pravosuđa, obrazovanja, zapošljavanja, energetike, životne sredine, ali je Kosovo i u obavezi da održava i unapređuje dobre odnose sa Srbijom, sa EU na Kosovu i sa EULEX-om.

Bez obzira na sve izazove potpisanog Sporazuma sa EU, aktulena Vlada Kosova ima još jedan problem, njegovo usvajanje u kosovskom parlamentu. Posebno kada se zna da je poslednja sednice skupštine održana u rezervnoj sali i samo u prisustvu poslanika vladajuće koalicije, pošto ujedinjena opozicija sprečava rad skupštine već više od mesec dana. Međunarodne diplomate na Kosovu su i povodom danas potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju pozvali opoziciju da ne blokiraju rad parlamenta i glasaju za ovaj Sporazum. Ostaje da se vidi kako će opozicija reagovati narednog ponedeljka, za kada je zakazana nova parlamentarna sednica.


Stand: 27.10.2015, 21.08 Uhr