Smog i neprobojna magla: Sarajevo- jedan od najzagađenijih gradova u Evropi

Bild 1 vergrößern +

Sarajevo

Građani Sarajeva sedmicama se guše u smogu i prljavoj magli, koja od početka decembra prekriva sarajevsku kotlinu. Sarajevo je i službeno među najzagađenijim evropskim glavnim gradovima, sa iznimno visokom koncentracijom štetnih materija. Za grad koji gotovo nema industriju, jer je većina fabrika zatvorena, to je naizgled doista neshvatljivo, ali stručnjaci, ekolozi i zdrvastveni radnici imaju objašnjenje. Zbog sve većeg siromašenja, mnogi građani u Sarajevu nisu u stanju da plaćaju plin za grijanje, pa čak ni uobičajeni drveni ugalj. Zbog toga, kako kaže stručnjak za kvalitet zraka Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH Martin Tais, pored uglja najnižeg kvaliteta, masovno lože materijale koji bi u svakoj uređenoj zemlji bili ne samo zabranjeni, nego i nezamislivi.

Ne tako davno, pred sami rat, na snazi su bile jasno propisane mjere, kojih su se građani morali pridržavati. Ne samo da nikome nije padalo napamet da za zagrijavanje koristi izrazito štetne kancerogene, sintetičke materijale, nego je bilo zabranjeno upotrebljavati čak i određene vrste uglja. Znalo se, naprimjer, da su građani za loženje mogli koristiti samo ugalj iz rudnika čija koncentracija sumpora nije prelazila dozvoljene granice. Danas, međutim, propisi možda i postoje, ali niko se ne obazire na njih. Da su vlasti doista htjele riješiti taj problem jednostavno bi omogućile građanima da koriste plin za zagrijavanje, ali sve poslijeratne vlade su u cijeni plina vidjele mogućnost za dodatno krpljenje budžetskih rupa, pa je cijena plina za nekoliko godina višestruko skočila. Tek ovih dana, kad je ogorčenje ljudi dostiglo kulminaciju, Vlada Federacije BiH donijela je odluku o smanjenju cijene plina za 15 posto.

Ljudi u šali kažu kako su bh-vlasti dostigle savršenstvo u propisivanju besmislenih odluka. Tako je Vlada Kantona Sarajevo, nakon što se grad punih dvadeset dana gušio u smogu, donijela propis o zabrani korištenja vozila čiji motori imaju normu manju od euro 3. Kako bezmalo pola Sarajeva ima starija vozila, da je neko htio ozbiljno provesti tu mjeru, bilo bi, kako kažu građani, prizemljeno 40 hiljada vozila, ali to se nije dogodilo. Niti su građani ispoštovali mjeru zabrane, niti je policija zaustavljala i isključivala nesavjesne vozače. Ta prećutna zavjera protiv vladine zabrane funkcionisala je tako dobro da je odmah bilo jasno kako je Vlada donijela tu mjeru samo prividno - da bi njeni zvaničnici mogli reći kako su poduzeli bar nešto.

Problem starih automobila je, međutim, doista izražen. Samo u prošloj godini uvezeno je više od 55 hiljada starih automobila, koji ne zadovoljavaju evropske kriterije, prije svega kad je riječ o izduvnim gasovima. Vijeće ministara je krajem decembra izradilo akcioni plan, kojim je predviđeno donošenje zakona prema kojem više ne bi bilo moguće uvoziti automobile koji nemaju normu euro 4, potvrdio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Stručnjaci upozoravaju da takvo rješenje ima i drugu, negativnu dimenziju – uvoz starijih vozila biće zaustavljen, ali na cestama će i dalje ostati mnoga stara vozila koja će njihovi vlasnici popravljati, reciklirati, voziti i preprodavati jer u nedostatku novca za kupovinu pouzdanijih automobila nemaju drugo rješenje. U Vijeću ministara su svjesni tog problema i, kako se neslužbeno saznaje, pokušavaju pronaći prihvatljiv model proučavajući iskustva susjednih zemalja, prije svega Srbije u kojoj je od 1. januara trebalo da stupi na snagu Uredba o zabrani uvoza automobila sa normom manjom od euro 4. Međutim, iz Auto-moto saveza Srbije potvrdili su nam da službeno još nisu dobili takvo uputstvo i da očekuju instrukcije nakon božićnih praznika.