Hoće li se Domovinski rat štititi posebnim zakonom?: Zaštita istine ili uvođenje verbalnog delikta

Bild 1 vergrößern +

Hrvatski sabor

Predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić predlaže propisivanje kazne od tri do pet godina zatvora za teze poput onih da Domovinski rat nije bio obrambeni, ili pak tvrdnje da je bio građanski, i da ciljevi vojno-redarstvenih operacija poput Oluje nisu bili oslobađanje nego etničko čišćenje.

S takvim se prijedlogom odmah suglasio saborski zastupnik HDZ-a i predsjednik udruge Hrvatskih invalida Domovinskog rata Josip Đakić: „O tome stvarno treba ozbiljno raspraviti i staviti u zakonske okvire kako bi to također doživjelo jednu zakonsku zaštitu i kako ne bi svaki mogao o tim slavnim i ponosnim danima govoriti na svoj način“.

Njegov saborski kolega, zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac drži da zakonska zaštita nečijeg mišljenja nije primjerena demokratskim društvima: „To nije svojstveno demokratskim društvima. Nema u demokratskim društvima stvari u kojima znanost, novinarstvo, sve slobodne profesije ne bi mogle raspravljati. Onaj tko to želi ograničiti isti je poput onih protiv kojih su navodno bili i za koje znaju kakvi su, a to su staljinisti“.

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav SDP-ov Peđa Grbin zalaže se za slobodu govora, a ne za ograničenja: „Radi se o kaznenom djelu koje po prirodi stvari se mora koristiti iznimno rijetko. U svakom demokratskom društvu jedno od osnovnih načela kojima se moramo voditi je načelo zaštite slobode govora. Mi slobodu govora moramo štititi dok ona ne pređe određene granice. A te granice, ako mene pitate,moraju biti jako visoko postavljene“.

Sudac Turudić u interviewima raznim medijima objašnjava da bi po njegovom prijedlogu kažnjavani bili samo najteži oblici kršenja zakona, i to oni počinjeni s izravnom namjerom. On odbija tumačenja da se time uvodi novi verbalni delikt po kojem je postao poznat nekadašnji članak 133 Kaznenog zakona.

U brojnim reagiranjima u javnosti potsjeća se da se Turudić vrlo često u istupima ponaša više kao političar a manje kao sudac. Iz znanstvene zajednice se poručuje da se Domovinski rat štiti činjenicama a ne pravnim aktima. Turudić se brani protupitanjem: zar je sankcioniranje poricanja holokausta u Njemačkoj verbalni delikt?

SDP-ov zastupnik Grbin potsjeća da Kazneni zakon već propisuje da se zatvorskom kaznom do tri godine kazni osoba koja u svom govoru negira ratne zločine, zločine agresije, genocida i zločine protiv čovječnosti. I zbog toga drži da je uvođenje novog kaznenog djela nepotrebno. Uz to postoji presuda Ustavnog suda u kojoj se navodi da je do 8. listopada 1991. u Hrvatskoj bio „nemeđunarodni“ oružani sukob, što znači građanski rat.

Ostaje nerazjašnjeno kako postupati prema strancima, ili štoviše stranim predsjednicima, poput njemačkog predsjednika Joachima Gaucka, koji govore o građanskom ratu. U zdravici za posjeta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Berlinu predsjednik Gauck je pored ostalog rekao: „Građanski je rat u nekadašnjoj Jugoslaviji nanio rane, koje tek polako zacjeljuju“. Predsjedničin glasnogovornik naknadno je pojasnio za jedan portal da je ona kasnije u razgovoru njemačkom domaćinu objasnila pravi karakter Domovinskog rata.

Usprkos tom pojašnjenju na službenoj stranici njemačkog predsjednika nalazi se tekst pozdravnog govora u kojem se navodi „građanski rat“.