Grčka kriza: Novi korak ka rješenju grčke drame
Borislav Šujanski, Köln
Sinoć je grčki Parlament prihvatio prvi paket reformi i štednje kojima bi ova zemlja, čiji je dug procijenjen na oko 300 milijardi eura, barem privremeno izbjegla bankrot. U Parlamentu je za paket reformi glasalo 229 poslanika 64 ih je bilo protivu i šest uzdržano.
-
Bild 1 vergrößern
+
Protesti u Atini uoči glasanja
Poslušajte:
- Audio: Parlament u Atini prihvatio paket mjera (04:32 min.) Borislav Sujanski
Od onih koji su glasali protiv, 32 je bilo iz stranke Syriza premjera Alexis Ciprasa. Cipras je rekao da je potpisao sporazum u kojeg ni sam ne vjeruje, ali je ipak pozvao zastupnike u parlamentu da ga izglasaju. "Spreman sam provesti neracionalne mjere kako bih izbjegao kolaps banaka i katastrofu Grcke", rekao je Cipras. Ministri finansija 19 zemalja Eurogrupe su se danas na sastanku u Briselu "u načelu saglasili" da Grčkoj daju "kredit od sedam milijardi eura za tzv. premošćavanje"duga. Ova odluka bi trebalo da bude ozvaničena sutra, kako kaže zvaničnik agencije Blomberg, pošto se "razjasne tehnički detalji" i pošto skupštine zemalja eurozone ratifikuju sporazum Grčke i njenih povjerilaca. Taj sporazum i ti zakoni daju osnovu za pokretanje novih pregovora, koji bi vjerovatno startali u septembru, o novom paketu kreditne pomoći.
Brisel zadovoljan
Grčka je kažu, na "zadovoljavajući način" ispunila zahtjeve eurozone za pokretanje pregovora o novom planu finansijske pomoći toj zemlji, nakon što je grčki parlament kasno sinoć usvojio seriju reformi, saopštila je danas Evropska komisija. Grčki kreditori - Evropska komisija, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Evropska centralna banka (ECB) ocjenili su, posle glasanja u grčkom parlamentu, da su vlasti u Atini "na zadovoljavajući način ispunile zahtjeve“, izjavila je portparolka Evropske komisije Anika Brajdhart. Evropska komisija je juče predložila upotrebu fondova Evropske unije (EU) kao rješenje za hitno finansiranje Grčke. Komisija je ocjenila da bi ta pomoć "poslužila kao premošćivanje" krize u Grčkoj narednih dana prije konačne odluke o trećem planu finansijske pomoći toj zemlji.
Ostalo još mnogo posla
Tom prijedlogu se inače protivi Velika Britanija koja nije u eurozoni. Britanija, doduše, nebi mogla da uloži veto na takvu odluku ali bi mogla da utiče na druge zemlje da je ne prihvate.Sve u svemu, Grčka nema novac da Evropskoj centralnoj banci vrati dug od 4,2 milijarde eura, koji dospjeva na naplatu 20. jula. Zato joj je odmah potreban manji zajam, jer je za pristup novom paketu pomoći koji je dogovoren u ponedeljak potrebno oko četiri sedmice. Grčki dug, prema novim računicama Međunarodnog monetarnog fonda i uz novu finansijsku infuziju, će još više porasti. Do kraja 2018 godine bi mogao dostići 200 odsto ukupnog godišnjeg privrednog potencijala Grčke. MMF smatra da je dug Grčke u najvećoj mjeri nezaustavljiv. Uz to prognoziraju da svi dosadašnji i budući krediti za pomoć ovoj zemlji moraju da se protegnu na narednih najmanje trideset godina kako bi mogli da budu kako tako podnošljivi za stanovništvo.
Šojble „krivac za sve“
Čovjek kojeg u Grčkoj, smatraju najodgovornijim što njihov dug nije reprogramiran, odnosno smanjen, neumoljivi i nepopustljivi pregovarač Njemački ministar finansija Volfgang Šojble, izjavio je danas da eurozona mora da poštuje svoja pravila u pregovorima o novom paketu pomoći i da ti pregovori isključuju mogućnost potpunog otpisivanja dugova toj zemlji, ako se želi njen ostanak u eurozoni. U intervjuu za radio Deutschlandfunk, Šojble je rekao "Otvorićemo pregovore, uložićemo svaki napor, ali moramo da se držimo pravila, jer je Evropa zasnovana na principima demokratije i vladavine prava", rekao je Šojble. Iz njegovog ministarstva prošlog vikenda pojavio se u javnosti dokument u kojem se predlaže mogućnost dobrovoljnog, privremenog izlaska Grčke iz eurozone. "To bi možda bio bolji put za Grčku, i mnogi to kažu, a sve je više onih koji to kažu i u Grčkoj", rekao je Šojble za Deutschlandfunk.
Sinoć, dok su zastupnici donosili odluku, na ulicama Atine trajale su demonstracije u kojima je sudjelovalo oko 12.000 ljudi. Recite "ne" štednji, pozivali su demonstranti grčke zakonodavce. Radikalnija grupa demonstrana krenula je u obračun s policijom, letjeli su Molotovljevi kokteli i kamenje s jedne strane, a suzavac s druge. Ulice Atine jutros su izgledale kao da ih je poharao rat; zapaljeni auti, tragovi izgorenog benzina na pločnicima. Zbog napada na policiju uhapšeno je 50 ljudi. Situacija na ulicama se tokom noći smirila, ali se u narednim danima, kažu izvještači, mogu očekivati novi protesti Grka koji ne žele prihvatiti uvjete kakve im Evropa nameće.
Stand: 16.07.2015, 20.18 Uhr
Seite teilen
Über Social Media