Problemi izbjeglica: Pomagači u nezavidnom stanju

Bild 1 vergrößern +

Ministarka za integraciju Baden-Württemberga Bilkay Öney i premijer Winfried Kretschmann na današnjem sastanku

Smještajni kapaciteti su nedovoljni baš kao i količina novaca koja je neophodna za zbrinjavanje izbjeglih. Ovo je bio povod premijeru Baden-Württenberg-a Winfriedu Kretschmann-u iz stranke Zelenih, da za danas organizuje skup svih kojih se ova problematika tiče. Učešće su uzeli, uz predstavnike politike, njih 70, predstavnici komuna, ekonomije, izbjegličkih savjeta, crkve i dobrotvornih ustanova. Prethodno su već neka od mogućih rješenja problema prodiskutovana.

U prvoj polovini ove godine Savezni ured za migracije i izbjeglice je objavio podatak da je oko 180 hiljada izbjeglica u Njemačkoj zatražilo azil. To je dvostruko više nego u istom periodu prethodne, 2014. godine. Brojne komune su se tako našle u nezavidnom položaju budući da nisu mogle svoje mogućnosti uskladiti sa rastućim potrebama.

Troškovi prihvata i smještaja izbjeglica u svih 16 saveznih zemalja vrtoglavo rastu. Izdvajanja za tražitelje azila će ove godine, kako se očekuje, porasti sa 2,2 milijarde eura na oko 5 milijardi eura. To tvrdi Deutschen Presse agentur, na osnovu provedene ankete u vladama saveznih zemalja. Pritisak da se za izbjeglice više izdvaja od strane Saveza, Saveznih ztemalja i komuna nezadrživo raste.

Ministar unutarnjih poslova NRW-a Ralf Jäger je predložio da “ Savezna država preuzme na sebe jedan određeni, paušalni, dio troškova za svakog izbjeglicu“. Ministar Jäger smatra da bi to odmah rasteretilo komunalne budžete.

Izbjeglice iz zemalja zapadnog Balkana su bili posebna tema. Predstavnici gradova i zajednica smatraju da bi za ove zemlje trebalo ponovno uvesti vize te da bi time priliv izbjeglica, ako ne zaustavljen, bio barem znatno umanjen. Premijer Hessen-a Volker Bouffier se zalaže da se izbjeglicama ne daje novac, odnosno džeparac, već samo ono neophodno – hrana, garderoba. Time bi, smatra on, za izbjeglice sa balkana Njemačka izgubila na svojoj atraktivnosti. Inače, već je postalo pravilo da zahtjevi za azil budu odbijeni onim izbjeglicama koji potiču iz tzv. sigurnih zemalja, u kojima političkih progona, kažu, nema. Među tim sigurnim zemljama su Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina.

Oni koji pak mogu neko vrijeme ostati suočavaju se sa drugim problemima. U Hamburgu na primjer, već manjka smještajnih kapaciteta. Na hiljade izbjeglica su prisiljeni da borave pod šatorima. Gradski oci planiraju izgradnju smještajnih kapaciteta za oko 3000 izbjeglica i to na jednom mjestu što je do sada bilo nezamislivo.

Poseban problem predstavljaju sve brojniji i sve učestaliji napadi na izbjegličke centre. To dodatno komplikuje situaciju pogotovo na istoku i jugu Njemačke.