Njemačko zanatstvo u potrazi za učenicima Preduzeća žele izbjeglice, ali postoje pravne prepreke

Suada Herak

Potraga za učenicima koji bi izučavali neki zanat jedan je od najvećih problema njemačke zanatske branše. Prošle godine je ostalo 20 000 upražnjenih mjesta za učenike u privredi. Preduzeća žele obučavati izbjeglice, ali njihov boravišni status ostaje sporan.


Izbjeglice iz Avganistana Said Abduhlwahed Haschimi i Abdullah Mohammadi uče za instalatere centralnog grijanja u Münchenu
Bild 1 vergrößern +

Izbjeglice iz Avganistana Said Abduhlwahed Haschimi i Abdullah Mohammadi uče za instalatere centralnog grijanja u Münchenu

Školovanje i izučavanje nekog zanimanja umjesto izgona iz zemlje za izbjeglice, moglo bi imati dvostruku korist. Za privredu i izbjeglice. Prije svega, njemačka zanatska branša, suočena sa stalnim problemom novog naraštaja, traži da izbjeglice koje žele izobrazbu mogu ostati u Njemačkoj. Ali, tu postoji zakonski problem. Onaj ko ima status izbjeglice ne smije raditi, a i kada dobije radnu dozvolu može se naći pred izgonom iz zemlje zbog neriješenog boravišnog statusa.Tada ponovo ostaje problem upražnjenih učeničkih mjesta u preduzećima, a time i na tržistu rada.

Predstavnici zanatstskih udruženja vide veliku prednost u uključivanju izbjeglica u proces učenja, ali se prethodno trebaju uspostaviti zakonsko-pravni uvjeti, ističe Reiner Nolten, generalni direktor Vijeća zanatskih komora Sjeverne Rajne Westfalije( NRW ): „Siguran sam da je svim odgovornima jasno da mladi ljudi koji su ovdje stigli iz Sirije ili Libije nisu došli kao ekonomske izbjeglice, nego iz nužde. I dobro je da izuče zanat, da bi možda ovdje kasnije radili, ili da bi kad prestane rat po povratku u svoju zemlju mogli primijeniti ono što su naučili“.

Ukoliko želimo obučavati mlade izbjeglice onda mora biti jasno da tokom cijelog školovanja mogu ostati u Njemačkoj, poručuje Centralno udruženje zanatskih komora Njemačke. Zato se traže konkretne zakonske promjene. Kao prvo, da nema nikakvog izgona tokom 3-godišnjeg izučavanja zanata, a zatim i mogućnost produženja boravka za još dvije godine, ukoliko se polaznik pokaže kao dobar i bude prihvaćen da nastavi rad u preduzeću.

Zahtjevima da se stranim učenicima u privredi omogući adekvatan boravišni status, pridružila se i Industrijska i trgovačka komora Njemačke (IHK), a podrška je stigla i sa najvišeg državnog nivoa. Tokom Medjunarodnog sajma zanatstva u Münchenu, savezni ministar privrede Sigmar Gabriel uputio je važan politički signal navodeći mogućnost da se učenicima u privredi dodijeli trajni boravak: “Onima koji su završili izobrazbu nekog zanimanja trebalo bi na kraju reći - vi možete ostati ovdje, a ne da se i tada brinu kako se moraju vratiti. Nema nikakvog smisla mlade ljude obučiti i onda ih poslati kući”, kazao je ministar Gabriel, dodajući da je istovremeno važno mladima pružiti podršku za uključivanje u rad. Na ovaj način bi na dobitku bile obje strane- i zanatstvo i izbjeglice. Jer, u Njemačkoj se pored stalnog opadanja nataliteta, mladi sve više odlučuju za studije i visoko obrazovanje, a sve manje za zanatsku djelatnost, koja sa 5 miliona zaposlenih ostaje i dalje jedna od važnijih privrednih grana.


Stand: 19.03.2015, 20.27 Uhr