Novi talas izbjeglica: Zemlje Balkana proglasiti za sigurne

Bild 1 vergrößern +

U ovoj godini većina tražilca azila u Njemačkoj potiče iz ratom poharane Sirije (34.428), ali i sa Kosova i Albanije (31.400), te Srbije (15.822). Nijemci nastoje da taj problem velikog priliva izbjeglica riješe vraćajući u domovinu sve one koji dolaze iz tzv.sigurnih zemalja. Što više finansijski problemi pritišću čelnike komuna u Njemačkoj, kada je riječ o smještaju izbjeglica, to su sve glasniji njihovi zahtjevi da se taj problem što hitnije riješi.

Jedno od rješenja za kojim se poseže je proširenje spiska tzv.sigurnih zemalja. Zemalja u koje izbjeglice mogu biti vraćene bez previše administriranja. Da je situacija alarmantna govori i podatak da je taj problem na dnevnom redu Savezne vlade već početkom septembra (09.09.) iako je prvobitno bio planiran za oktobar odnosno novembar. Čelnici komuna su odlučni u nastojanju da se usvoji njihov stav te da sve zemlje Balkana dobiju status „sigurnih“ zemalja. Riječ je o Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori. Nezvanično se saznaje da su te zemlje već izrazile saglasnost. Države poput Srbije BiH i Makedonije već imaju status sigurnih i ta odrednica daje pravo Njemačkoj da izbjeglog po hitnom postupku vrati odakle je i došao. Čelnici opština i gradova, u Bajernu i Sachsenu, uz to planiraju izgradnju centralnog prihvatilišta u kome bi svi oni, kako ih zovu, „Imigranti bez dozvole“ bili prepoznati te bi ih bilo moguće odmah vratiti u zemlju porijekla.

Za sada izbjeglice raspodijeljuju po komunama, pa tek onda provjeravaju dolaze li iz sigurne zemlje ili ne. Za izgradnju centralnog prihvatilišta kao i proširenje liste sigurnih zemalja založio se Šef frakcije CDU-a Volker Kauder: Za Welt am Sontag je izjavio; „Ako neko dođe sa Kosova ovamo, taj bi morao u roku mjesec dana da bude vraćen u domovinu“, kaže Kauder. Kada je riječ o izbjeglicama sa Balkana, za sada je na razmatranju oko 94 hiljada molbi za azil. Oni kojima je odbijena molba za azil od prvog augusta moraju računati s tim da će dobiti i zabranu ulaska u Njemačku, u pojedinim slučajevima i do pet godina. Ministar za integracije u NRW-u Guntram Schneider iz SPD-a, kada je riječ o sigurnim zemljama, ima nešto drugačije mišljenje. On smatra da, „Ako želimo da zaustavimo ovu bujicu imigranata onda moramo učiniti nešto na promjeni uslova života u njihovim zemljama. On se založio i za legalnu migraciju radne snage kako bi ljudi mogli legalno pa i kao izbjeglice da traže svoje pravo na rad. Time, smatra on, ljudi nebi bili prisiljeni da traže azil.

Za Ministra inostranih poslova Frank-Walter Steinmeier a iz SPD a proširenje spiska sigurnih zemalja ne bi trebalo da bude nikakav tabu. On smatra da „ Mi možemo zadržati nivo spremnosti Nijemaca da prihvataju ljude u nevolji, ali samo ako vjerodostojno radimo na tome da ubrzamo proces i onima koji nemaju nikakvu šansu za ostanak to jasno i stavimo do znanja“. Vlast i opozicija su, kada je riječ o temi useljavanja i dalje nejedinstveni. Šef stranke ljevice Bernd Riexinger odbija da ostale zemlje Balkana proglasi sigurnima. Riexinger smatra da u zemljama o kojima je riječ, dakle Kosovo, Albanija i Crna Gora, još uvijek ima progona rasistički motiviranih. U osnovi, individualno pravo na azil dovesti u pitanje bilo bi priznati kapitulaciju ljudskih prava. I Anton Hofreiter iz stranke zelenih smatra da je vladina priča o sigurnim zemljama samo „ patetična politička gesta“.

Premijer Thüringen-a Bodo Ramelow smatra da bi zemlje Balkana trebalo da dobiju njemačku pomoć za razvoj i to ciljano. Sa nasljednicama nekadašnje Jugoslavije koje još nisu u EU i Albanijom, navodi Ramelow, ugovorima bi trebalo otvoriti razvojnu perspektivu koja bi obuhvatila i obrazovanje mladih kao i regulisanu migraciju radne snage. „Evropa si ne može dozvoliti siromašne zemlja na svojim granicama“, podvukao je Ramelov. Bujica izbjeglica, sve u svemu, dovodi u nezavidnu situaciju mnoge, ali prije svih zemlje južne Evrope. Što se tiče priča o osnivanju nekog velikog sabirnog centra za izbjeglice izvan granica EU, u Srbiji bi tako što, na primjer, moglo samo zaoštriti situaciju, baš onako kako je već oštra na njenim sjevernim granicama.