Njemačko tržište rada: Žeđ za radnom snagom

Bild 1 vergrößern +

Mnoga zanimanja na listi

Institut njemačkog gospodarstva IW je tokom nešto više od četiri godine promatrao stanje na tržištu rada kod ukupno 619 različitih zanimanja. Kod 96 je ustanovio trajni manjak radne snage: u promatranom četverogodišnjem razdoblju slobodnih radnih mjesta je bilo, ali ne i dovoljno ljudi s traženim kvalifikacijama. Da nije bilo priliva stranaca i vladinih mjera za korištenje tzv. skrivenih resursa na domaćem tržištu rada, Njemačka bi bila u puno većim problemima, može se zaključiti iz studije.

Njemačka u potrazi za tzv. MINT-zvanjima

Stručne radne snage nedostaje osobito kod 64 tzv. tipično muških zvanja, te kod 17 „tipično ženskih“. O najvećim deficitima - ekonomistica Instituta Susanne Seyda: „S jedne strane to su tzv. MINT-zvanja, a s druge – zvanja zadravstvene struke. Kod MINT-zanimanja nedostaje stručnjaka različitih kvalifikacija za područja matematike, informatike, prirodnih znanosti i tehnike. Ne samo da nema dovoljno inženjera nego nema ni elektroinstalatera.“ Konkretno, traže se inženjeri strojarstva, informatike, eklektrotehnike, građevinarstva i arhitekti. Jedanko su tražene tehničke struke za sanitariju, grijanje i klima-uređaje, a nedostaje i tehničara za sisteme hlađenja, elektromehaničara i elektroinstalatera. Metalska zanimanja su također izuzetno deficitarna, a potrebe vrlo velike. Posebno teško zaposlenike nalaze mala i srednja poduzeća u manjim mjestima, s tim da je problem na istoku zemlje puno veći, ali ekonomski stručnjak Instituta Oliver Koppel smatra da bi se s njim mogao suočiti i zapad: „Manjak radne snage će, uz postojeći rast konjunkture, biti još puno veći, a i demografija čini svoje tako da ćemo se već za pet godina u cijeloj zemlji suočiti s nedostatkom osoblja, prije svega visokokvalificiranog.“

„Potraga“ i za medicinarima i njegovateljima

Nadalje, i ovom novom studijom Instituta njemačkog gospodarstva IW potvrđeno je da se s puno teškoća susreću zdravstvo i sustav za njegu. „Na području zdravstva također nedostaje stručna snaga različitih zvanja i kvalifikacija. Nema dovoljno bolničarki, njegovatelja starih i nemoćnih, nema dosta fizioterapeuta, a nedostaje i liječnika - kaže ekonomistica Susanne Seyda. Tu je riječ o tzv. tipično ženskim zanimanjima budući da se za njih opredjeljuju u velikoj mjeri žene, a kako one često – zbog djece ili obitelji - rade na skraćeno radno vrijeme, a s druge strane njemačko stanovništvo stari pa raste i potreba za liječenjem te njegom starih i nemoćnih, tako i u bolnicama, klinikama, ambulantama, ustanovama za rehabilitaciju i domovima za stare i nemoćne, nedostaje osoblja svih kvalifikacija – od bolničara i medicinskih sestara i tehničara do specijaliziranih liječnika poput radiologa, kao i radioloških tehničara. Slično je na području obrazovanja i socijalnog rada. I tu su potrebe puno veće nego mogućnosti.

Puno posla i za strance

Manjak radne snage na domaćem tržištu je proteklih godina ublažen dolaskom stranaca. Izvan Europe, prvenstveno iz Indije u Njemačkoj posao nalaze informaričari i visokoobrazovani stručnjaci. Iz Europske unije najviše se zapošljavaju visokoobrazovani mladi iz Španjolske, dok se potrebe za zanatskim i drugim srednjekvalificiranim zanimanjima pokrivaju u najvećoj mjeri prilivom Bugara, Mađara i Rumunja. U studiji se navodi da bi do 2020. godine Njemačkoj moglo nedostajati više stotina tisuća zaposlenika odgovarajućih kvalifikacija. Na to već dugo upozoravaju i UN i OECD i naglašavaju da bez useljavanja Njemačka neće moći svladati sve izazove. To se navodi i u aktulanoj studiji IW-a. Napominje se, doduše, da je Savezna vlada već dosta učinila na privlačenju stranaca i deregulaciji boravišnog prava, ali da za to još ima prostora. Oliver Koppel: „Sadašnje ograničenje prava boravka je krajnje neprivlačno za kvalificiranu stručnu snagu. Ako sam na početku tridesetih godina ili na sredini, i ako život želim usmjeriti u nešto novo, tada želim da to bude trajno, a ne da budem kao gastarbajter kojeg se trpi dok da ga se treba, a poslije – neka ide! To je vrlo neatraktivno.“ Tako razmišlja ekonomist kelnskog Instituta gospodarstva Oliver Koppel. Institut predlaže i koje bi sve mjere trebalo poduzeti da se u zemlji utaži sadašnja i buduća žeđ za radnom snagom.