Cybermobbing i mladi: Što mogu poduzeti roditelji?

Bild 1 vergrößern +

Izrugivanje, ismijavanje, uvrede, prijetnje, ucjene, objavljivanje fotomontaža, fotografija i videosnimki s neugodnim ili ponižavajućim sadržajem, krađa identiteta – sve se to može doživjeti i na internetu. Christian Scherg, njemački stručnjak za nove medije konstatira: „Školsko dvorište, nasilje sa školskog dvorišta, jednostavno se u međuvremenu preselilo na internet ili se na njemu samo dalje nastavlja.“

Počinitelji često ostaju neotkriveni

Velik je problem što se počinitelje često ne može otkriti: ostaju anonimni. Scherg i drugi poznavatelji problema smatraju da cybermobbing izvire iz stvarnog sukoba – u razredu, na školskom hodniku ili dvorištu pa se roditeljima preporučuje da slučaj prijave školskom pedagogu. Scherg je i za preventivu: poručuje da bi djecu u školi i kod kuće trebalo upućivati u korištenje interneta i moguće opasnosti: „Jednostavno, trebamo biti svjesni što taj medij pruža, ali i koje opasnosti krije. Djecu bi trebalo promišljeno i s puno pažnje uputiti na opasnosti, jer nema ništa lošije nego kad se na internetu objave svi mogući podaci i kad to sve stoji na internetu pa se odjednom na njemu nađe cijeli životopis.“

Paziti što se objavljuje

Ovaj stručnjak je protiv toga da se na društvenim mrežama i raznim platformama objavljuju obiteljske fotografije sa slavlja, izleta, vjenčanja, šetnji i druge, jer tada ih može svatko zloporabiti. Tako, naime, cijeli život postane dostupan svima, a facebook, primjerice, zadržava i pravo korištenja svih – na njemu - objavljenih dokumenata i podataka. "Treba jako dobro paziti što se objavljuje na internetu. Temeljno pravilo glasi: to što ne bih pokazao ni svojim prijateljima ni bilo kome drugome na svijetu, to ne bih trebao stavljati ni na Internet", rekao je Scherg za WDR.

Trend u porastu

Međunarodno istraživanje o cybermobbingu, kojeg je za Vodafon proveo institut YouGov, pokazalo je da je 20 posto mladih u dobi od 13 do 18 godina doživjelo neki oblik cybermobbinga. Nadalje, 34 posto ih zna za bar za jedan takav slučaj među prijateljima ili u obitelji, a više od 50 posto smatra da je cybermobbing puno teži od mobbinga u razredu ili na školskom dvorištu. Istraživanje je na oko 5000 mladih provedeno u 11 država, među njima i u Njemačkoj.

Da bi suzbile zloupotrebe, neke njemačke privatne škole su čak učenicima zabranile korištenje mobitela: koga se zateče treći put, izbacuje ga se iz škole. To je dovelo i do javne rasprave. Christian Scherg ne spada u zagovornike takve zabrane: "Učenici mogu cijeli dan nekoga vrijeđati preko mobitela – to je točno, ali mogu se cijeli dan i s nekim dogovarati za susret, razmjenjivati zanimljive fotografije itd. Kod korištenja interneta ima dovoljno pozitivnih mogućnosti. Dakle, ne radi se o tome da se zabrani mobitel, nego da se senzibilizira za to kako koristiti internet."

Zakonske mogućnosti

Preostaje pitanje da li bi u Njemačkoj trebalo zakonski regulirati što je na internetu dozvoljeno, a što ne. Scherg, pojedini odvjetnici, pa i neki policijski dužnosnici odgovaraju da ne bi. Kažu: prijetnje, ucjene, provokacije, krađa identiteta, objavljivanje određenih fotografija i drugo – već jesu kažnjiva djela. Stoga se sve to može prijaviti policiji i kad se događa na internetu. Drugi pak smatraju da bi postojeće zakone trebalo prilagoditi i doraditi ili donijeti novi, a i osnovati poseban ured kojem bi se žrtve cybermobbinga mogle obratiti za pomoć. U međuvremenu su u Njemačkoj nastala i mnoga udruženja i inicijative koje su se uhvatile u koštac s fenomenom cybermobbinga. Kad se ne zna što i kako dalje i njima se može obratiti za savjet.