Od 1. decembra po štednju Ljubljanske banke Kako bh-građani mogu doći do svog novca

Dragan Maksimović

Slovenačko ministarstvo finansija, nakon prošlogodišnje presude suda za ljudska prava u Strazburu, objavilo je poziv deviznim štedišama Ljubljanske banke iz BiH da od 1. decembra počnu slati zahtjeve za povrat stare devizne štednje.


Zastava Slovenije i zgrada Nove Ljubljanske Banke u Ljubljani
Bild 1 vergrößern +

Zastava Slovenije i zgrada Nove Ljubljanske Banke u Ljubljani

Ministarstvo finansija Slovenije je putem raznih medija obavijestilo da od 1.12. štediše Ljubljanske banke mogu konačno podnjeti zahtjev za povrat, odnosno isplatu njihove ušteđevine. Prvi korak u ovom procesu je popunjavanje obrasca koji se može naći na službenoj web stranici slovenačkog ministarstva finansija ali i slovenačkog fonda za nasljedstvo koji se bavi ovim pitanjem.

Formulari su na slovenačkom jeziku ali nisu komplikovani

Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za povrat stare devizne štednje iz Sarajeva kaže da procedura nije komplikovana: “Svi dokumenti mogu se naći na sajtu www.srsn.si

Formulari nisu komplikovani, razumljivi su, mi koliko stignemo pomagaćemo onima koji ne budu znali. Svi moraju od 1. decembra slati na adresu slovenačkog fonda sa povratnicom da bi bili sigurni da je pošta stigla na odredište”.

Ispunjene obrasce treba poslati na adresu Javnog fonda Slovenije, Glinška 3, 1000 Ljubljana. Podsjetimo još jednom da će se zahtjevi za povrat štednje primati pune dvije godine, od 1. decembra ove, do 31. decembra 2017. godine.

S obzirom da je Slovenija prihvatila zakon kojim se implementira presuda suda u Strazburu, prihvatila je i da isplati štednju svim korisnicima koji su prije rata, odnosno od 31. decembra 1991. godine, imali sredstva u Ljubljanskoj banci.

“Uz zahtjev prilaže se ovjerena kopija štedne knjižice i dokument kojim se potvrđuje da li je vršena isplata u humanitarne svrhe nakon 1991. godine”, kaže Omersoftić.

Isplata u humanitarne svrhe odnosi se na one ljudi koji su tokom rata izlazili van BiH kao ranjenici i njima je bilo omogućeno nekoliko stotina, tadašnjih maraka, isplate sa računa. Ta potvrda može se dobiti u Sarajevo, kaže Omersoftić: “Oni koji su bili ranjeni i izlazili iz BiH kao ranjenici njima je država Bosna i Hercegovina dozvoljavala da dio novca skinu sa računa i sada im se za taj iznos umanjuje”.

Pravo na verifikaciju imaju i nasljednici

Nakon što pošaljete zahtjev, sa svom potrebnom dokumentacijom, od Slovenije ćete dobiti odgovor. Ukoliko je ona potpuna, sredstva ti trebala biti na računu, koji je naveden u zahtjevu, u roku od tri mjeseca. Formulari koji se trebaju popuniti su na slovenačkom jeziku ali Omersoftić objašnjava da se radi o jednostavnoj proceduri. Ističe i da pravo na podnošenje zahtjeva odnosno ostvarivanja prava na ušteđevinu, imaju i nasljednici.

“Pravo na potraživanje imaju i nasljednici, odnosno može zahtjev podnijeti i punomoćnik s tim što će te zahtjeve morati prevesti na slovenački jezik jer je slovenački jezik, sudeći prema svemu, jezik komunikacije između štediša i Slovenije”.

U zahtjevu treba navesti da štediša nije svoja sredstva prenio na treće lice, što bi mogao biti problem samo za one koji su svojevremeno otkupljivali štednju. Omersoftić upozorava da je na pitanje u zahtjevu “da li su sredstva prenesena na neki drugi račun” potrebno odgovoriti sa NE s obzirom da računi nisu mjenjani.

“Jer naša su sredstva bila u Ljubljani i naša sredstva nisu nigdje prenesena. Slovenac računa da smo mi sredstva uzeli i odnijeli na drugi račun pa tamo možemo podići papire”.

Uz zahtjev poslati i izjavu

Omersoftić predlaže da štediše uz dokumentaciju prilože i izjavu u kojoj navode koliko im je novca dužna Slovenija: “Da im neko napravi obrtačun koliko im je potraživanje i uz zahtjev koji je Slovenija objavila, da daju pisanu izjavu da nisu imali isplata, nisu trošili u privatizaciji, te da su potraživanja tolika i tolika i da traže od Slovenije da im na priložen račun uplate taj iznos”.

Podsjetimo da je uz potpisan zahtjev potrebno priložiti ovjerenu kopiju štedne knjižice te potvrdu banke o posjedu računa. Ukoliko ne posjedujete dokumentaciju, morate se obratiti nadležnim u Sarajevu gdje će vam biti izdata potvrda da ste vlasnik devizne štednje: “Skrbništvo ljubljanske dokumentacije, Podgaj 3, 71000 Sarajevo ili da se obrate federalnom Ministarstvu finansija, Mehmeda Spahe 5. Na obje strane treba tražiti podatak o knjižici i podacima o računu sa stanjem 1991. godine”.

Novac na računima za tri mjeseca

Na kraju Omersoftić kaže da se novac isplaćuje tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za i da je to period kada bi sve štediše, koji podnesu zahtjev, trebale da imaju novac na svojim računima. Ukupna kamata na glavnicu je oko 50 odsto, što znači da ukoliko ste imali 10 hiljada njemačkih maraka na računu, možete očekivati oko 15 hiljada maraka u protuvrijednosti eura.

Slovenačka vlada ocjenjuje da će za podmirenja svih štediša Ljubljanske banke van Slovenije biti potrebno ukupno 385 miliona evra, te da će se na okončanje spora sa Slovenijom odlučiti i oko 8000 štediša Ljubljanske banke čijih 160 tužbi je još u postupku pred sudom za ljudska prava u Strazburu.

Kontakt telefon Udruženja za povrat stare devizne štednje u Sarajevu 00387 33223205

Zahtjev za verifikaciju (na 60. stranici):

https://www.uradni-list.si/_pdf/2015/Ur/u2015081.pdf#!/u2015081-pdf

Web sajt Ministarstva finansija Slovenije:

http://www.mf.gov.si/si/medijsko_sredisce/novica/article/3/2578/26f6aa0e4f792ed23e3f51881df93227/


Stand: 02.12.2015, 19.48 Uhr