Smeštaj dece-izbeglica bez pratnje odraslih u Srbiji Deca u bežaniji – ostavljena sama sebi

Danja Antonović, Beograd

I deca su izbeglice. Beže od bombi, beže od rata, njihove svakodnevice. Beže u grupama, beže i sami, bez roditelja. Stižu i u Srbiju, većinom u grupi odraslih, prelaze ilegalno granicu na putu ka rodjacima, koji žive u Evropi bez rata.


Grupa dece izbeglica ispred ulaza u beogradski Mixerhouse
Bild 1 vergrößern +

Grupa dece izbeglica ispred ulaza u beogradski Mixerhouse

U Srbiji ih uglavnom pronalazi policija. Za poslednjih šest godina je registrovano skoro 5000 devojčica i dečaka, koji su hiljade kilometara putovali sami. U Srbiji se o toj deci se stara beogradski "Zavod za vaspitanje dece". Za ovu decu je to prvo utočište posle dramatičnog i neizvesnog bekstva.

Prvo utočište

"Zavod za vaspitanje dece" je državna ustanova koja se u Srbiji brine o deci kojoj su potrebne takozvane "specijalne vaspitne mere". To su uglavnom deca bez roditeljskog staranja i deca koja žive na ulici. Od 2009. godine, kada su prve izbeglice iz Azije i Afrike registrovane u Srbiji, deca-izbeglice bez pratnje odraslih su našla mesto u Zavodu. Dragan Rolović, direktor Zavoda o novim štićenicima: "Većina njih, pogotovu ovi stariji maloletnici, stariji od 14 godina, se kreću svi bez rodtielja. Kad kažem svi, to znači negde 95% njih. Kreću u grupi, znaju tačno kod koga idu. Jedan manji broj su deca do 14 godina, koja krenu na put sa roditeljima pa se usput izgube, ili na granici ili neko od njih udje u Srbiju, drugi ostanu u Makedoniji, ili predju u Madjarsku, dok je grupa još u Srbiji. U tom slučaju ih dovode kod nas."

Procedura njihovog dolaska je sledeća: Kada ih pronadje policija na teritoriji Srbije bez pratnje roditelja ili staratelja, obaveštava Centar za socijalni rad koji je mesno nadležan. Recimo, ako su pronadjeni u Vranju, poziva se Centar Vranje, ovaj Centar postavlja odmah privremenog staratelja i to starateljstvo važi do smeštaja u naš centar. Zavod u roku od 24 sata postavlja svog staratelja, a staratelj Zavoda zastupa dete sve dok se ne smesti u neki od centara za azil. Staratelji su ili službenici Zavoda ili saradnici Centra za socijalni rad, a prevodioci dolaze iz nevladinih organizacija. "Tu su za sat vremena", kaže Rolović.

Deca u Zavodu ostaju dok se ne pronadje mesto u Centru za azil, a to potraje i do tri meseca. "Ni Zavod ni Centri za azil nisu ustanove zatvorenog tipa, tako da je deci omogućeno slobodno kretanje", kaže direktor Rolović: "Kada dodju ovde misle da su smešteni u neki zatvor. Bitno je da shvate da ovde mogu da se kreću da će dobiti novu garderobu i da će biti medicinski zbrinuti. Oni su u dosta lošem stanju kad dodju, ranjavana su ili sa dosta rana po nogama od hodanja. A bilo je nažalost i dece koja su dolazila bez udova iz tih ratom zahvaćenih predela."

Zahvalnice putem Fejsbuka

Po navodima policije preko 5000 maloletnih osoba je u poslednjih osam meseci ove godine ušlo u Srbiju, a UNICEF navodi da se broj dece bez pratnje u poslednja tri meseca utrostručio. Dragan Rolović priča: "I pre šest godina je bilo ove dece. Nije bilo ovako masivnog egzodusa sa svih strana. U to vreme su uglavnom dolazila deca iz Avganistana. A verujem da ne postoji zemlja u Africi iz koje bar jedno dete nije prošlo kroz naš centar. Oni sami kažu da ono što dobiju kod nas nisu dobili nigde. Nije to nikakvo preterivanje, stvarno je tako. Dobiju divan smeštaj i puno pažnje.“

A da li ova deca u tom kratkom vremenu nauče nekoliko srpskih reči? "Vrlo su inteligentni", kaže Dragan Rolović. "Posle nekih mesec dana možete sa njima da komunicirate i na srpskom. A vrlo su ponosni kad nauče neku reč. Pa nas onda čekaju na kapiji da se pohvale. Ali morate da imate u vidu da je ovo smeštaj za decu sa vaspitnim merama, pa kad ih oni nauče neke reči, ovi mučenici i ne znaju šta su izgovorili, pa bude vrlo zanimjivo..."

"Najvažnije je", kaže direktor Zavoda, "da nas ta deca ne zaboravljaju. Javljaju nam se preko fejsbuka, preko interneta da su stigli tamo gde su naumili, pa se bogznakako zahvaljuju. Šalju nam i dosta fotografija i to je stvarno lepo. To nam je u principu jedina satisfakcija koju dobijemo u toj priči."

Boravak dece u beogradskom Zavodu je samo mali predah na i dalje neizvesnom putu, na kome ih prate traume i sećanja na ono što su preživeli.

Za decu-izbeglice se osim beogradskog "Zavoda za vaspitanje dece" parcijalno brinu Crveni Krst, UNICEF i druge humanitarne organizacije. Početkom septembra je i u blizini Subotice otvoren privremeni centar za decu bez pratnje odraslih.


Stand: 24.09.2015, 20.24 Uhr