Sedamdeset godina od kraja 2. svjetskog rata: Ideološke podjele i dalje aktuelne

Bild 1 vergrößern +

Spomenik na Tjentištu

Podjeljenost bosanskohercegovačkog društva odrazila se i na bivše borce iz Drugog svjetskog rata i nijihove poštovaoce, koji i nakon 70 godina važnije datume ne obilježavaju zajedno. Politika je umješala prste u sve pa i u antifašizam koji se danas posmatra iz nekog drugog ugla. Obilježavanje velikih datuma iz vremena Drugog svjetskog rata zapravo već godinama svjedoči o velikim podjelama i razjedinjenosti nekadašnjih antifašističkih boraca u Bosni i Hercegovini, iako to nije ekskluzivitet BiH već i ostalih bivših jugoslovenskih republika.

Dan pobjede nad fašizmom, obilježavanje godišnjica Kozare, Neretve, Sutjeske i drugih velikih bitaka od raspada nekadašnje Jugoslavije, udruženja antifašističkih boraca obilježavaju odvojeno. Ne postoji nikakva krovna organizacija SUBNOR-a na nivou Bosne i Hercegovine, a dva entiteta čak i istorijske činjenice iz tog vremena prilično različito interpretiraju. Potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) BiH, Nijaz Skenderagić, kaže da su se nažalost urušili ideali za koje su se partizani borili prije 70 godina, pogotovo u BiH.

Aktuelne politike - krivac za podjele

Borci iste vojske, koji su bili saborci u vrijeme Drugog svjetskog rata, borili se za istu ideju i često ginuli jedni za druge, danas govore o različitim ciljevima, uzrocima i posljedicama njihove borbe. Razlog za tako nešto je definitivno aktuelna politika smatraju istoričari koji navode da je danas na sceni naglašavanje razlika koje cijepaju i zemlju ali i ideju antifašizma.

Činjenica je i da se veliki broj nekadašnjih partizana i njihovih udruženja u vrijeme raspada Jugoslavije i neposredno nakon toga stavio u službu nacionalističkih ideologija i da je to jedan od razloga današnjih podjela, ne samo u BiH već i u svim bivšim jugoslovenskim republikama. Blagoja Gajić, predsjednik je SABNOR-a za Republiku Srpsku. Ovaj devedesetogodšnjak i danas posjećuje sve manifestacije na kojima se obilježavaju bitniji datumi u Drugom svjetskom ratu. Žali što bivši borci iz cijele BiH, koji su prije 70 godina zajedno ratovali, ne obliježavaju zajedno značajnije datume.

Iste one ideje protiv kojih su se borili u vrijeme narodnooslobodilačkog rata, neki bivši boric, manje od pola vijeka kasnije, prihvatili su kao svoje. Samo mali broj njih odlučno se suprotstavio velikodržavnim nacionalističkim projektima, ostajući na istim načelima na kojima su se borili u vrijeme rata protiv fašizma.

U Hrvatskoj - Titova bista povod za sukob

Najnoviji primjer neslaganja dolazi iz Hrvatske gdje je Savez antifašista boraca Hrvatske odbio pokroviteljstvo hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović nad obilježavanjem sedamdesete godišnice pobjede nad fašizmom. Bivši borci ocijenili su da se hrvatska predsjednica odlukom o uklanjanju Titove biste iz svoje kancelarije odrekla antifašističke borbe hrvatskog naroda.

Mnoga udruženja antifašističkih boraca danas i ne postoje upravo zbog trenutka u kojem su se nalazili i mjesta gdje su djelovali 90-tih godina. Oni drugi prihvatili su nametnuto stanje i to važi za sve zemlje regiona u kojima i danas postoje duboka neslaganja zbog ideje antifašizma. Međutim, dok podjele traju, mnogi smatraju da ideja antifašizma ipak snažno živi na prostorima bivše Jugoslavije i da nacionalističke ideologije ne mogu uništiti ono što je njegovano 70 godina.