Sabor raspravljao o povjerenju novoj vladi: Ciljevi vlade Tihomira Oreškovića

Bild 1 vergrößern +

Tihomir Orešković

Mandatar Domoljubne koalicije i Mosta nezavisnih lista u pola sata je predstavio glavne ciljeve Vlade u kojoj su osim njega dva potpredsjednika i 20 ministara. Ispred zgrade parlamenta u to su vrijeme prosvjednici zahtjevali da odustane od imenovanja nekih ministara. Lista predloženih ministara bila je i najčešća tema u maratonskoj raspravi.

Tri glavna cilja

Orešković je postavio tri glavna cilja koje kani provesti. Prvo je usporavanje rasta javnog duga, koji je prema nekim izvorima premašio 85 posto BDP-a a prema drugima je veći od 91 posto BDP-a. Drugi cilj je smanjiti deficit proračuna, za koji dosadašnja vlada tvrdi da je oko devet milijardi kuna, dok u HDZ-u kažu da će za 2015. iznositi između 14 i 15 milijardi kuna. Treći glavni cilj je porast zapošljavanja, a prema aktuelnim podacima stopa nezaposlenosti je oko 17 posto.

Orešković smatra da je Hrvatskoj potreban rast BDP-a puno veći od sadašnjih 1,8 posto i on predviđa njegov rast u slijedeće dvije godine na najmanje tri posto i dalji rast do kraja mandata. Njegova će se vlada fokusirati na energetiku, turizam i infrastrukturu. Orešković obećava da će do kraja mandata smanjiti nezaposlenost ispod 14 posto, povečati stopu BDP-a za 2.000 eura po glavi stanovnika, smanjiti javni dug ispod 80 posto BDP-a a deficit proračuna ispod 3 posto.

Okomita i vodoravna suradnja

U prezentiranju programa Orešković je o vanjskoj politici rekao samo jednu rečenicu: o izbjeglicama će se dogavarati sa susjednim zemljama i EU. U posebnom pisanom programu koji je podijeljen zastupnicima navodi da će raditi na jačanju međunarodnog položaja, iskoristiti potencijale članstva u NATO-u i EU. Kako piše, njegova vlada će se usmjeriti na „snažnu okomitu i vodoravnu suradnju“. Pod okomitom suradnjom Orešković misli na suradnju sa srednjoevropskim zemljama: Poljskom, Češkom, Mađarskom i Slovačkom i podupiranje inicijative Baltik–Jadran–Crno more. Vodoravna suradnja odnosi se na Italiju, Austriju i Sloveniju „te dalje prema zemljama istočnog susjedstva“, bez da se navodi na koje se to zemlje odnosi.

Oporba posebno zamjera imenovanje dva ministra

Prvi sati rasprave protekli su u upozorenjima oporbe mandataru da ili on nije sam birao kandidate za ministre ili se slaže sa njihovim stajalištima. To se prije svega odnosi na kandidate za ministra kulture Zlatka Hasanbegovića i ministra branitelja Miju Crnoju. Zbog tih prijedoga, kako je upozorila opozicija, Hrvatska vlada bi mogla dobiti epitet da je filoustaška. Oporbeni zastupnici su u jednom trenutku konstatirali da kandidata za ministra Hasanbegovića nema u Saboru puna tri sata pa su pitali da li je to znak da je došlo do neke promjene.

U raspravi je spomenut i kandidat za ministra obrane Josip Buljević koji je svojedobno vodio hrvatsku obavještajnu službu. Utvrđeno je da je ta služba u njegovo vrijeme ispitivala novinarku Helenu Puljiz i od nje tražila da špijunira osobe s kojima je dolazila u kontakt. Puljiz ih je tužila, dobila sudski proces i država joj je morala isplatiti novčanu odštetu. Buljević je do sada bio u uredu predsjednice države savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost.

Nesuglasice u Mostu

Tek nakon osam sati rasprave uslijedila je prva stanka. To vrijeme su iskoristili Domoljubna koalicija i Most da pokušaju uvjeriti zastupnike nacionalnih manjina da podupru mandatara, jer im je svaki glas važan. Prema glasinama iz Sabora u Mostu je došlo do nesuglasica i trojica njihovih zastupnika se odvajaju, osnovat će poseban klub ali kažu da će dati potporu mandataru.