Hrvatska prima 550 azilanata iz EU: Program integracije stranaca

Bild 1 vergrößern +

Aktivistica nevladine udruge Centar za mirovne studije Tea Vidović

Tea Vidović iz nevladine udruge Centar za mirovne studije (CMS) godinama dva puta tjedno obilazi tražitelje azila. Po njenom mišljenju upravo program integracije bit će najveći izazov: „Mislim da će to biti dosta velik izazov. Ako stvari sada ne funkcioniraju sa 160 osoba koje su azil dobile, dio ih je napustio Hrvatsku, sa nekih još 100 koji u kontitunitetu ovdje borave, ako do sada nismo uspjeli za tako malenu brojku napraviti sustav integracije, mislim da će izazov za 500 više biti jako velik.“

Ministar unutrašnjih oslova Ranko Ostojić nakon sastanka u Bruxellesu izjavio je da će Hrvatska prihvatiti one osobe: „Za koje je nesporno utvrđeno je da imaju razloge za dobijanje azila odnosno zaštite i na taj način bi pokazali solidarnost s ostalim članicama EU“.

Po dolasku u Hrvatsku azilanti će proći dvogodišnji proces integracije u hrvatsko društvo, što uključuje učenje jezika nakon čega će imati pravo zapošljavanja, zdravstveno osiguranje i riješeno stanovanje.

Učenje jezika uspostavljeno je prošlog mjeseca, kaže Vidović iz CMS-a a smatra da bi trebali biti obuhvaćeni svi tražitelji azila: „Godinama smo govorili o tečaju hrvatskog jezika koji se sada uspostavio u lipnju ove godine. Taj je tečaj namijenjen samo osobama kojima je zaštita odobrena. Svi oni koji u prihvatilištu čekaju da li će dobiti azil ili ne zapravo nemaju neki sustavni tečaj hrvatskog jezika. Mi smatramo da bi to bilo vrlo korisno zbog toga što neki od njih provedu dosta vremena čekajući pa onda barem da to vrijeme koriste za upoznavanje kulture, društva, upoznavanje nekih osnovnih stvari o Hrvatskoj“.

Svi koji traže azil dobivaju 100 kuna mjesečno, imaju osiguran smještaj i hranu. Država dvije godine financira stan onima koji ga dobiju i uz to pomoć od 500 kuna. Za nove azilante EU će odvojiti po 6 tisuća eura, što po mišljenju ministra Ostojića neće pokriti sve troškove, pa će se tražiti dodatna sredstva iz drugih europskih fondova.

Osim Ministarstva unutrašnjih poslova i Crvenog križa po riječima Vidović izbjeglicama i azilantima bavi se i Isusovačka služba za izbjeglice i nevladina udruga Društvo za psihološku pomoć: „Radi se o pružanju psihološke podrške izbjeglicama gdje su preuzeli model pružanja psihološke podrške uz prevoditelje. To je model koji funkcionira u Austriji.“

Po njenim riječima Ministarstvo socijalne skrbi i mladih u cijelom programu ima posebnu ulogu: „U samoj integraciji veliku ulogu ima Ministarstvo socijalne politike i mladih, onda Ministarstvo obrazovanja da bi ti ljudi mogli naučiti jezik, da bi moglo otići na Hrvatski zavod za zapošljavanje, sporazumjeti se sa svojim savjetnicima, da bi mogli prikazati diplome koje eventualno imaju ili nemaju“.

Kako kaže Vidović sve to potvrđuje da je za zadatke koji predstoje bilo važno oformiti međuresorsku skupinu više ministarstava i uz to angažirati nevladine udruge.

Prema procjenama Hrvatskoj tek predstoji novi val ilegalnih ulazaka u zemlju. Putevi ilegalnih imigranata se mijenjaju, a nakon dovršetka gradnje mađarske zaštitne ograde na granici sa Srbijom, za očekivati je da će se pojača pritisak na hrvatsku granicu.