Obilježen jubilej srpskog školstva u Hrvatskoj: Vrijeme obnove prosvjetne tradicije

Bild 1 vergrößern +

Kolinda Grabar-Kitarović s učenicima Srpske opće pravoslavne gimnazije

Tradiciju koju je uspostavio tadašnji premijer i predsjednika HDZ-a Ivo Sanader nastavila je Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj akademiji u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu: „Budući da smo još u uskrsnom vremenu da vas sve pozdravim riječima: Hristos vaskrse!“

Dvama događajima u Zagrebu je obilježena dvjestota godišnjica školstva u Hrvatskoj i deseta obljetnica početka rada Srpske pravoslavne opće gimnazije „Katarina Kantakuzina Branković“.

Prema sačuvanim dokumentima prva srpska narodna škola u Zagrebu je osnovana 1814. godine a djelovala je u okviru Crkve. O počecima srpske prosvjete pripremljena je posebna izložba dokumenata. Autorica izložbe povjesničarka Ljiljana Vukašinović kaže da je u godinama koje su slijedile bilo i uspona i padova: „Od spomena 1814. godine do negdje 50-tih godina vrlo malo je spomena o školi u Zagrebu. Radilo se uglavnom o djeci koja su pohađala vjeronauk pri crkvenoj općini i pritom dodatno nešto učili čitati i pisati uglavnom bogoslužbene knjige. Od 50-tih i 60-tih godina nešto se konkretnije spominje privatna Srpska vjeroispovjedna škola u Zagrebu i tek dakle od 1891. postoji sačuvana arhivska građa škole koja je osnovana 1891. godine u današnjoj Mesničkoj ulici“.

Pravo na uporabu srpskog jezika i ćirilićnog pisma dobiveno je 1888. godine posebnim zakonom. A kako je danas: „Danas naravno Srbi u Hrvatskoj nominalno imaju pravo na jezik i pismo, koliko se koristi, iskreno, neznam.“

Posebna srpska škola ukinuta je 1941. a njen rad je obnovljen tek prije deset godina. Zahvaljujući povratu nacionalizirane imovine na Svetom duhu u Zagrebu izgrađena je nova škola u kojoj se danas školuje 70 učenika, ne samo iz Hrvatske, neki dolaze iz susjednih zemalja i nisu svi pravoslavne vjere.

Jedna od najboljih učenica Bogdana Stefana Deren pohađa 3. razred i jako je zadovoljna znanjem koje stječe. Ona dolazi iz Lipika: „Prije svega mi se čini da ova škola nudi veoma dobar program i da je veoma kvalitetna, htjela sam naučiti i steči nova znanja i da imam priliku upoznati veći grad.“

Osim školovanja učenici imaju i besplatni smještaj, škola im financira obrazovna putovanja i priprema ih za dalje školovanje.

Čedomir Višnjić predsjednik je Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ osnovanog 1944. godine. On se slaže s ocjenom da se srpska kultura u Hrvatskoj nikada nije ravnomjerno razvijala: „Općenito kada se radi o kulturi Srba u Hrvatskoj uvijek se radi o vrlo ozbiljnim amplitudama gtovo u svim aspektima, pa tako naročito i u ovom. Dakle, prvi spomen i izvjesni parcijalni napori su postojali sve vrijeme. Ozbiljan sistem kreće krajem 19.vijeka, od tada pa do 1941.postoji zaista i radi srpska osnovna škola u Zagrebu.“

Nakon 1945. sve se ponovo mijenja pa Višnjić konstatira: „Dakle mi imamo tu više diskontinuiteta nego kontinuiteta“.

U posljednje vrijeme u javnosti se čuje ocjena da su neke skupine anacionalne i da nevole Hrvatsku. Na to Višnjić odgovara: „Rekao bih da je to poteklo iz jednog stanja svijesti koje je suštinski neevropsko, rekao bih tako. To što mi jesmo Srbi po nacionalnosti, pravoslavne vjeroispovijesti, to što sada njegujemo i odlučni smo da njegujemo takvu stvar, pojedinačno zaista ne govori ništa o nama. Naša lojalnost zemlji, naša lojalnost državi kako god hoćete je neupitna. Mi smo ljudi koji živimno sve vrijeme ovdje. Meni se neda iskreno da vam kažem opravdavati, neda mi se to ni objašnjavati. Mi smo dakle nacionalni ljudi, mi smo lojalni svom nacionalnom opredjeljenju i svojoj državi u kojoj živimo“.

Abraham ili Avram Višnjić iz Donjih Dubrava prvi je predak današnjeg predsjednika SKD zablježen u poreznim knjigama u Ogulinu prije četiri stotine godina. Najmanje toliko ta obitelj živi u Hrvatskoj. Čedomir Višnjić zaključuje: „Ja vjerujem da ima Hrvata koji su duže u tom zavičaju, ali ih nema puno, zapravo.“