Mladi poljoprivrednici: Nisu čekali državu, sami se zaposlili

Bild 1 vergrößern +

Izet Pajević (Fotostrecke 1)

• Fotostrecke 1: zurück zu Bild 2 von 2 <
• Bild 1/2
• Fotostrecke 1: vor zu Bild 2 von 2 >

Zvanične statistike kažu da je preko pola miliona ljudi u BiH nezaposleno. Mediji su prenijeli istraživanje prema kojem oko 70 posto mladih želi otići iz BiH i šansu potražiti negdje drugo, uglavnom u zemljama Zapada. Uvriježeno je mišljenje da je do radnog mjesta, a pogotovo u državnoj službi, bez političke ili rodbinske veze nemoguće doći. Nekadašnje, predratne industrije više nema, pa time ni prilike za zaposlenje. Neke nevladine organizacije zato mladima nastoje ukazati da šansa za posao ipak postoji. Tako Udruženje građana "Nešto više", sa sjedištem u Mostaru, promoviše poljoprivredu. Sanja Đermanović iz tog udruženja, podsjeća da je preko 500 hiljada ljudi u BiH nezaposleno, ali i da su nedavno u Hercegovini radili jedno istraživanje: "I saznali smo da više od 53 posto obradivih površina, zapravo, u ovom dijelu naše zemlje je neiskorišteno. Čemu toliki potencijal, zapravo, da stoji, da propada, da gleda u nebo, je li, a toliko ljudi s druge strane nema posla, nema od čega da živi? Zašto ne bismo to iskoristili?".

Na istu ideju su došli dvojica mladih stanovnika Mostara - Dejan Kosanić i Izet Pajević. Dvadesetčetverogodišnji Dejan Kosanić, čija se porodična kuća i bašta sa staklenikom nalaze svega par stotina metara zračne linije od simbola Mostara - Starog mosta, rekao nam je: "Pa ideja je više došla iz potrebe, da se sami zaposlimo i da se bavimo nekom finom aktivnošću, od koje bi mogli možda nekad imati neke finansijske koristi".

Kosanić objašnjava da su krenuli na proljeće prošle godine, poslije poznatih februarskih, socijalnih protesta, na kojima su učestvovali, a koji nisu donijeli gotovo nikakve promjene u BiH: "Počeli smo upravo nakon prošlogodišnjih protesta. Vidjeli smo da ne možemo čekati da nas vlasti prime i zaposle i da nam daju šansu za život, nego smo sami imali zemlju i krenuli lagano".

Posadili su na oko četiri duluma, odnosno oko četiri hiljade metara kvadratnih, zemlje na plodnom Nevesinjskom polju, gdje je porodica Izeta Pajevića živjela do rata, kulture uobičajene za to podneblje - cveklu, mrkvu, luk i krompir i to na prirodan način, bez ikakvih vještačkih đubriva. Krenulo je dobro, jer su najprije ljudi koji ih poznaju i vjeruju im, a potom preko Facebooka i ostali kupci, pokazali veliki interes za njihove proizvode zdrave hrane koji su uzgajani na potpuno prirodan način. Dejan Kosanić priča: "Ove godine smo već proširili ideju, jer smo osjetili zainteresovanost ljudi i ove godine smo posadili oko hektar i posadili smo u Mostaru oko 150 kvadrata, pod plastenikom i u Bijelom Polju jedan manji plastenik".

Upravo u mjestu Bijelo Polje kod Mostara zatičemo dvadesetpetogodišnjeg Izeta Pajevića kako radi na jednoj njivi: "Pa ovdje ima oko dulum i sto zasađeno graha. Trideset kila zasađeno, tačnije. Očekujem pravu stvar ako ovo uspije. Može oko tone". Ako uspije ubrati tonu graha sa te njive, Izet to potencijalno može prodati i za oko 2 i po hiljade eura, što je skoro šest prosječnih mjesečnih plata u Bosni i Hercegovini.

Dejan i Izet kažu da prodaja ide dobro, a kontakt s kupcima ostvaruju preko Facebooka: "Pa nama dosta dobro ide, jer nismo čekali da nam država napravi tržište, nego smo sami ovako, od naših prijatelja do ljudi, poznanika, kolega i tako se širi. Znamo jedni druge, znamo da je dobar kvalitet i imamo šta ponuditi. Uglavnom svi koji su kupili naše proizvode su se zahvalili i zovnuli su opet, tako da imamo preporuke dobre".

Kažu da sada uzgajaju uglavnom povrće, te nešto voća, a pretežno je riječ o tipičnim hercegovačkim sortama, poput tikve, paprika, paradajza, bijelog luka, crvenog luka, graha, krompira i drugih. Kako je baviti se poljoprivredom, s čime do sada skoro da se nisu sretali? Dejan Kosanić govori: "Mislim, malo je za početak, dok se ne uđe u taj ritam, da treba strpljivo raditi i malo je bilo čudno i malo teško, ali evo lagano se privikavamo".

O tome, kakvi su im daljnji planovi, Dejan Kosanić kaže: "Imamo zemlje dosta na raspolaganju. Ljudi svaki dan sve više i više nude zemlje, jer vide da radimo i da se trudimo. Cilj je da se oformi ta omladinska zadruga, kojoj bi svaki mladi proizvođač mogao ponuditi svoj proizvod, a mi bi naravno stvorili tržište, mislim, koje je već tu".