Spor oko popisa stanovništva u Bosni: Ko su stalni stanovnici?

Bild 1 vergrößern +

Sarajevo

Ako se usvoje kriteriji na kojima insistiraju iz Republike Srpske da se rezidentni status revidira prema mjestu rada i školovanja van Bosne i Hercegovine, gotovo 400 hiljada stanovnika bilo bi brisano iz rezultata popisa. Bošnjačka udruženja i intelektualci tvrde da je to pokušaj RS-a da legalizuje etničko čišćenje. Stručnjaci vjeruju da vladajuće strukture ne žele tačne rezultate popisa jer više ne bi mogle manipulisati podacima o nacionalnoj strukturi. Zbog ovog spora, u Sarajevu je boravio i direktor Ureda za statistiku Evropske komisije Pieter Everaers.

Minulo je od popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini punih devetnaest mjeseci, a rezultata tog velikog projekta, strateškog za svaku zemlju, nema ni na vidiku. Uzalud su stručnjaci vjerovali da će se i u Bosni i Hercegovini, 22 godine od posljednjeg popisa, konačno moći kreirati strategije razvoja i planiranje u domenu školovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i drugih segmenata društvenog života – agencije za statistiku tek s vremena na vrijeme oglasile bi se saopštenjem da je proces prikupljanja rezultata u toku. Šture informacije kako rezultati kasne zbog razlika u shvatanju metodološkog pristupa obrade podataka, običnim građanima malo šta su govorile, ali svi su nazirali da su u pozadini opet politički razlozi. To je javnosti postalo jasno tokom posjete direktora Ureda za statistiku Evropske komisije Eurostat Pietera Everaersa 8. juna, kad su predstavnici Agencije za statistiku BiH Slavka Popović i Fadil Fatić i usred pres konferencije gotovo došli do fizičkog sukoba oko pojma “rezidentni stanovnik”. To je ključ je nesuglasica i odlaganja objavljivanja rezultata popisa. Za predstavnike Republike Srpske i Agenciju za statistiku tog entiteta sporni su građani koji su upisali mjesto stanovanja u Bosni i Hercegovini, ali su tu, kako kažu, samo u vrijeme godišnjih odmora, potvrđuje direktorica entitetske Agencije Radmila Čičković: “Sporan je samo jedan određeni kontingent popisnica gdje imamo da su osobe odgovorile da žive u mjestu popisa, odnosno u Bosni i Hercegovini, a da istovremeno rade negdje u inostranstvu. Znači, oni su kontradiktorni. Nemoguće je da neko živi u Bosni i Hercegovini, a da vozari u Švedsku, na rad u Švedskoj.”

Direktorica Agencije za statistiku Federacije BiH Hidajeta Bajramović, međutim, tvrdi da je ovaj dio stanovništva upisan u obrasce prema svim evropskim standardima i da tu nema ništa sporno za rezultate popisa: “To su, dakle, osobe koje žive u Bosni i Hercegovini, gdje je njihovo uobičajeno mjesto boravka. Znači, mogu raditi i školovati se izvan Bosne i Hercegovine.”

Spor je dostigao ovakve političke dimenzije jer bi iz popisa moglo biti isključeno gotovo 400 hiljada ljudi, koji su se našli u ovoj kategoriji. Postoji, međutim, kako tvrde neki intelektualci u Sarajevu, još jedan značajn razlog – popis je pokazao da u BiH živi više od 50 posto Bošnjaka, pa, kako se tvrdi, pojedini politički subjekti, koji predstavljaju druga dva konstitutivna naroda, nastoje ovim putem osporiti argumente o apsolutnoj većini Bošnjaka.

Interesantno je da se oko ključne tačke sporenja – broja rezidentnih stanovnika – vodi teška politička borba iako još niko ne zna koje nacionalnosti su ljudi oko kojih se vodi spor. Kako je najveći broj tih ljudi popisan u opštinama Republike Srpske, gdje je prije rata bilo dominantno bošnjačko stanovništvo, izvjesni krugovi u Sarajevu smatraju da su u toj kategoriji isključivo Bošnjaci. Predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Tokić tvrdi da se pokušajem isključivanja tih ljudi iz popisa legalizuju rezultati genocida i etničkog čišćenja: “Da vam pojasnim šta je nerezidentni Bošnjak u varijanti Vlade Republike Srpske – oni koji su uspjeli pobjeći ispod noža. Ne samo da su uspjeli pobjeći, nego su se i vratili da se pojave kao sastavni dio strukture stanovništva.”

I direktor EUROSTAT-a Pieter Everaers priznao je kako je riječ o velikom problemu, ali nada se da će se predstavnici agencija za statistiku dogovoriti oko kriterija i da će rezultati ipak biti objavljeni do kraja godine. Domaći stručnjaci sumnjaju u to, podsjećajući da su vladajuće strukture u posljednjih dvadeset godina svjesno onemogućavale popis. Tačni rezultati, koje će potvrditi EUROSTAT, izbiće im iz ruku važan argument zloupotrebe jer su bez popisa mogli manipulisati podacima o nacionalnoj zastupljenosti kako god im je odgovaralo. Novi sukob oko rezultata popisa stručnjaci vide kao pokušaj održavanja takvog stanja. To bi značilo da konačni rezultati popisa opet neće biti temelj za strateška planiranja, kako je to uobičajeno u drugim zemljama, nego elementi politikantske manipulacije vladajućih struktura.