Zaoštravanje krize na Kosovu Demonstracije, nasilje, molotovljevi kokteli...

Violeta Oroši, Priština

U Prištini su održane dosad najmasovnije demonstracije kosovske opozicije, koja traži povlačenje potpisa sa dva sporazuma: o osnivanju asocijacije srpskih opština i demarkaciji granice sa Crnom Gorom. U subotu je na demonstracijama zatražena i ostavka premijera Ise Mustafe i njegove Vlade.


Demonstracije u Prištini
Bild 1 vergrößern +

Na demonstracijama su, uz pokušaj paljenja zgrade Vlade, oštećena i policijska vozila

Opozicija je izjavila da demonstracije neće prestati do pada Vlade, ali još uvek nije objavila datum novih protesta. Ono što se sada može zaključiti, demonstracije održane u subotu, i nasilje koje je izbilo, nije donelo nikakve promene u stavovima dva tabora: pozicije i opozicije. Naprotiv, kosovski analitičari smatraju da je produbljena politička kriza koja na Kosovu traje od septembra prošle godine.

Iako se u jednom trenutku činilo da će demonstracije opozicije u prošlu subotu proteći bez uništavanja javnog i privatnog vlasništva i intervencije policije, to se nije dogodilo. Na desetine molotovljevih koktela, koje su mlađi učesnici demonstracija pravili na licu mesta i bacali na zgradu Vlade, policiju i njihova vozila, otvorilo je nova pitanja. Prvo, ko je smislio ovu novu ali opasnu taktiku opozicije, odnosno šta se može očekivati na nekim narednim demonstracijama? Predsednica Kosova je u saopštenju tražila da se lideri opozicije ograde od nasilja na ulicama Prištine, koje su započeli njihovi simpatizeri, ali analitičari su skeptični da bi se to moglo dogoditi. Posebno se to ne može očekivati od lidera, koji još od septembra prošle godine odobravaju ili su i sami aktivirali suzavace u skupštinskoj sali, u cilju sprečavanja održavanja sednica, insistirajući isključivo na ispunjenju njihovih zahteva: odustajanje od Sporazuma o osnivanju Asocijacije srpskih opština i demarkaciji granice sa Crnom Gorom.

Višemesečni pozivi predsednice Kosova, civilnog društva, pa i međunarodnog faktora na Kosovu da se ova kriza mora prevazići pre svega dijalogom nisu urodili plodom. Vlada poziva na dijalog u skupštini Kosova, tvrdeći da nije prekršila ni jedan zakon Kosova potpisivanjem pomenutih sporazuma, a opozicija poručuje da nikakvog dijaloga neće biti osim ako se radi o dogovoru za održavanje novih izbora. Opozicija kaže da ova Vlada više nema legitimitet, jer je i Ustavni sud Kosova izneo stav da nisu bas sve odredbe Sporazuma o zajednici srpskih opština u duhu Ustava Kosova, Vlada ističe da Ustavni sud nigde ne potencira da je prekršen Ustav, već preporučuje opreznost prilikom izrade Statuta za Asocijaciju, optužujući opoziciju da nasilno želi da preuzme vlast. Civilno društvo osuđuje i jedne i druge. Opoziciju što koristi opasna sredstva za blokadu političkog života na Kosovu, poziciju, što ne poziva opoziciju na ozbiljan dijalog.

U subotu je u Prištini, više od 10 hiljada građana podržalo Haradinaja, Ljimaja i Visara Imerija iz Pokreta Samoopredeljenje. Okupljenima je Visar Imeri, pored ostalog, rekao: „Vučiću i Dačiću ne mogu dati Mitrovicu, ne mogu dati Trepču, Gazivode, ni rudnike u Novom Brdu, mrežu distribucije, ni mrežu telekoma. Ako im ostane bogatstvo, nakon što im budemo konfliskovali ono što su pokrali, mogu pokloniti Vučići I Dačiću, a ako im I tada ostane neka poklone Đukanoviću. Ali ne Rugovsku klisuru, ali ne Čakor i Kulu.“

Opozicija je sigurna da je zaslužna što Vlada još uvek nije započela proces osnivanja Zajednice srpskih opština. Edita Tahiri, ministarka za dijalog u kosovskoj Vladi međutim, objašnjava: -Naš je uslov da se gašenjem svih paralelnih struktura na Kosovu otvara put osnivanju Asocijacije, kaže Tahiri, dodajući da će se to desiti uporedo sa donošenjem Statuta, odnosno kada se u Briselu bude sklopio dogovor o potpunom gašenju srpskih struktura na Kosovu.

Ipak, ostaje pitanje, da li postoji izlaz iz ove višemesečne političke krize? Kosovski analitičari smatraju da će februara meseca sve biti jasnije. Tada će po svoj prilici započeti zakonski proces izbora novog predsednika Kosova, Hašima Tačija, dva meseca pre isteka mandata aktulenoj predsednici Atifete Jahjagu. Ukoliko Tači ne bude dobio dovoljan broj glasova, automatski se ide na nove izbore. A oni odgovaraju i samom Tačiju i njegovoj Demokratskoj partiji Kosova, posebno što sredinom godine i zvanično treba da počne sa radom Specijalni sud za ratne zločine. Smatraju da nakon nasilnog ponašanja opozicije, imaju dobre šanse da dobiju izbore, ali ovoga puta i mesto premijera i ministra unutrašnjih poslova. Ukoliko Tači bude izabran za predsednika Kosova, odnosno na neki se način izbegne održavanje prevremenih izbora, onda je sa ove distance teško zamisliti situaciju da opozicija i pozicija zakopaju ratne sekire. Ono što je sigurno je da će građani Kosova, na svojim TV prijemnicima i dalje imati priliku da gledaju dim suzavaca u skupštinskoj sali ili nasilje nakon svakih demonstracija opozicije.


Stand: 11.01.2016, 20.45 Uhr