Raspušten Sabor - slijede parlamentarni izbori Izbori podijeljene Hrvatske

Mladen Mali, Zagreb

Hrvatski Sabor izglasao je odluku o raspuštanju čime je učinjen prvi korak ka raspisivanju parlamentarnih izbora. Prema hrvatskom Ustavu izbori se moraju održati najmanje 30 a najviše 60 dana nakon raspuštanja Sabora. Odluku o datumu izbora određuje predsjednica države.


Glasačka kutija sa grbom Hrvatske
Bild 1 vergrößern +

Hrvatski birači u jednoj od tri nedjelje u studenome izlaze na izbore za koje bi se moglo reći da će biti održani pod geslom: mi ili oni. Hrvatsko društvo u samostalnoj državi nikada nije bilo više podijeljeno nego je u ovom trenutku. Kao i posljednjih godina građani će se opredjeljivati između dvije glavne opcije. Jednu predvodi HDZ, dok drugu vodi SDP koji je prije četiri godine pobijedio na izborima.

Posljednji radni dan 7. saziva Sabora završio je žestokim kritikama vlade i premijera Zorana Milanovića osobno i to politički gledano od svih opcija. Zastupnik Nezavisne ljevice Branko Vukšić zna tko je krivac za nered u zemlji: „I onaj nered na granicama koji se izaziva, upravo izaziva svojim postupcima, svojim dokazivanjem domoljublja gospodin premijer Milanović“. Predstavnik desnice HDZ-ov zastupnik Željko Reiner siguran je da premijer zbog izborne kampanje neprestalno izvodi politički salto mortale: „Svi ovi predizborni salto mortali koje vlada izvodi u dva tjedna: od Sirize do Zlatne zore“. Neovisni zastupnik iz Istre Damir Kajin pozvao je premijera: „Momentalno neka Hrvatska počne propuštati kamione.“

Premijer Milanović je odgovorio domaćim kritičarima da sa suradnicima stalno razmatra ukidanje blokade na granici sa Srbijom: „Uz upozorenje da ću se u svakom sljedećem trenutku kada to ocijenim da je u hrvatskom interesu poslužiti nečim sličnim ili istim. Jer drukčije nemogu i neću. Na manipulacije i demagogiju iz škole Vojislava Šešelja i Slobodana Miloševića se osvrtati neću. Toga smo se mi u Hrvatskoj nagledali. Dok su moji suradnici, poput Ranka Ostojića, nakon „Oluje“ pomagali Srbima u Donjem Lapcu u Crvenom križu, neki drugi su držali huškačke govore u Petrinji i Glini i tražili da se bomardiraju hrvatski gradovi“.

Sljedećih nekoliko tjedana večina dosadašnjih zastupnika bit će u predizbornoj kampanji. Dok se na prošlim izborima predvidio poraz do tada vladajućeg HDZ-a zbog niza političkih i financijskih skandala, na ovim izborima prema ispitivanjima javnog mnjenja ishod je za sada neizvjestan. HDZ je četiri godine radio na vraćanju povjerenja birača, i uspio pobijediti na svim lokalnim izborima i osvojiti većinu na izborima za europski parlament. Njihova kandidatkinja izabrana je za prvu predsjednicu države.

SDP je sve snage usmjerio na zaustavljanje naslijeđene višegodišnje recesije, izvlačenju zemlje iz gospodarske krize, i na iskorjenjivanju jednog od najvećih zla koje je kočilo brži razvitak, a to je korupcija. Uz to pokrenuo je reforme koje Hrvatsku približavaju naprednijim zemljama članicama EU.

U tim procesima dvije najveće političke stranke sve su se više razilazile u utvrđivanju glavnih pravaca društvenih reformi, u određivanju smjera i ciljeva kojima će društvo težiti. HDZ je oformio Domoljubnu koaliciju, uvjereni su u pobjedu jer, kako tvrde, jedini štite tradicionalne hrvatske vrijednosti. Hrvatska raste je koalicija koju predvodi SDP i to na krilima rezultata koje su ostvarili a to je rast BDP, industrijske proizvodnje, izvoza i osobne potrošnje.

Nedjelje 8., 15. ili 22. studenoga mogući su izborni dani. Svojedobno je HDZ tražio da izbori budu što prije, SDP kaže da ga datum ne zanima, jer je to odluka predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.


Stand: 25.09.2015, 20.07 Uhr