Položaj katolika u Republici Srpskoj: 20 godina od protjerivanja

Bild 1 vergrößern +

Banjalučki biskup Franjo Komarica

Sa ovim podacima raspolaže banjalučka Biskupija koja zadnje dane avgusta obilježava kao godišnjicu masovnog protjerivanja Hrvata sa ovih prostora. Ove godine navršava se 20 godina od njihovog protjerivanja a poražavajuće je da ni domaća vlast ni međunarodni predstavnici kako kaže banjalučki biskup Franjo Komarica ne rade ništa na održivom povratku.

Protjerivanju Hrvata prethodilo protjerivanje Srba iz Hrvatske u “Oluji”

Masovnijeg povratka nije bilo zbog raznih opstrukcija ali i nepostojanja pravne regulative i adekvatne pomoći kojom bi se obezbjedilo da povratnici imaju od čega da žive kada se vrate u svoja prijeratna mjesta boravka. Osamdesetogodišnja Ana Terman Banjaluku je napustila prije tačno 20 godina. Vratila se 2001. godine do kada je trajala pravna borba za povrataka stana.

Broj katolika, konkretno u Banjaluci počinje drastično da se smanjuje upravo u avgustu 1995. godine, kada je sve više Hrvata napuštalo ovu regiju. Tome su kaže Komarica prethodile kolone izbjeglica koji su iz Hrvatske protjerani i prolazili upravo kroz Banjaluku. Tada je kaže Komarica postignut dogovor o nesmetanom odlasku civilnog stanovništva kojeg su potpisali tadašnji potpredsjednik Republike Srpske Nikola Koljević i predstavnici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta.

Povratnici: “Vlast ne želi održivi povratak”

I povratnici su mišljenja da domaće vlasti ne žele da osiguraju održivi povratak a to znači da se povratnicima obezbjedi ne samo krov nad glavom već i posao, kako bi mogao normalno da živi. To, kaže Ivica Marčinković iz udruženja koja okupljaju povratnike Hrvate, još nije obezbjeđeno.

Nedostatak pomoći nadležnih najviše vide u banjalučkom Caritasu, gdje imaju sve manje novca a samim ti i mogućnosti da pomažu banjalučke Hrvate. Dirtektor Caritasa Miljenko Aničić upozorava da piomoć ove humanitarne organizacije ne traže samo katolici već pripadnici svih vjerskih zajednica.

Od prijeratnih 200 hiljada, danas ih svega 15 hiljada

Jedan dio Hrvata je pod različitim pritiscima i prijetnjama iselio iz RS već tokom rata, da bi ih ostatak napustio ova područja u ljeto 1995. godine. Prema opštim podacima Katoličke crkve, u RS od prijeratnih skoro 200 hiljada danas živi tek 15 hiljada Hrvata.

Zašto povratak nije intenzivniji, nadležni objašnjavaju činjenicom da nakon rata, kada je trebalo obezbjediti održiv povratak, finansijskih sredstava gotovo da nije ni bilo. Iako je 20 godina kasnije dosta obnovljenih domova, povratak je sve manji s obzirom da je nakon toliko godina većina izbjeglih počela novi život van BiH.