Obnova pravoslavne Saborne crkve u Mostaru: Crkva-simbol na pola puta do povratka

Bild 1 vergrößern +

Obnova pravoslavne Saborne crkve u Mostaru

Višegodišnju obnovu tog vjerskog objekta otežala je ekonomska kriza i recesija, pa donatori, koji su na posebnoj svečanoj donatorskoj večeri održanoj još 2008. godine najavili pomoć, nisu bili u mogućnosti ispuniti ta obećanja o novcu za gradnju crkve. Inače, riječ je o građevini koja je bila jedna od znamenitosti predratne razglednice Mostara i koja ima veliki simbolički značaj, ne samo za pravoslavce nego za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Sa dolaskom proljeća i povoljnijih vremenskih prilika, ponovo su počeli radovi na obnovi Saborne crkve u Mostaru, monumentalnog hrama sagrađenog još 1873. godine, pred kraj osmanske vladavine u BiH, a potpuno porušenog u junu 1992. godine, u jeku rata u Bosni i Hercegovini.

Zimska sezona, međutim, nije bila jedini razlog prestanka radova. Zvaničnici Srpske pravoslavne crkve u Mostaru su potvrdili da je do pauze u gradnji došlo i zbog nedostatka novca. Nakon donatorske večere 2008. godine, rečeno je da će ukupna obnova Saborne crkve koštati preko 7 i po miliona eura, a cijena samo građevinskih radova - bez unutrašnjeg uređenja - je preko četiri miliona eura.

Kada su 2010. godine počeli radovi, očekivalo se da sama gradnja bude dovršena do kraja 2013.-te. Međutim, kako donatori - a to su prije svega brojne institucije svih nivoa vlasti u BiH - zbog ekonomske krize nisu redovno uplaćivali novac, tako je obnova kasnila.

Dokle se stiglo u obnovi Saborne crkve, opisuje iguman manastira Žitomislići, južno od Mostara, Danilo Pavlović: “Kao što vidite, crkva je u jednoj poodmakloj fazi, dakle otprilike negde na polovini njene gradnje, s tim da sada počinju mnogo zahtevniji radovi zidanja kupola, sve ono što je mnogo zahtevnije u tom izvedbenom smislu”.

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski, Grigorije ovih dana je objasnio da je osiguran novac za gradnju tokom 2015. Godine: “Ove godine će gradnja biti intenzivna, zato što ima novca toliko da cijelu godinu radimo. Nadamo se lijepom vremenu, dobroj organizaciji”.

Mostarski paroh, Radivoje Krulj rekao nam je koliko još novca, izraženog u bh. konvertibilnim markama, nedostaje za završetak građevinskih radova: "Za građevinski dio, tačno nam treba 8 miliona 17 hiljada 152 i po marke. Mi smo sad negdje otprilike na malo više od pola, a manje od dvije trećine. Znači, otprilike da nam nedostaje oko tri miliona konvertibilnih maraka da građevinski završimo crkvu".

Najveći donator za obnovu Saborne crkve u Mostaru bila je vlada bh. entiteta Republika Srpska, koja je dala oko milion eura. Predsjednik Skupštine tog entiteta i nekadašnji ministar u entitetskoj Vladi, Nedeljko Čubrilović, prilikom nedavne posjete Mostaru najavio je nastavak pružanja podrške u obnovi crkve: “Ono što je urađeno sa strane vlade svakako da to nije dovoljno i ne zadovoljava. Vlada Republike Srpske će nastaviti da podržava rad ove eparhije, rad vladike na ovom projektu, a svakako tu sam i kao predsjednik Narodne skupštine da ukupne aktivnosti podržimo i vidjećemo kako i na koji način i materijalno da se to podrži”.

Vlada Federacije BiH, entiteta u kojem se Mostar nalazi, do sada je za obnovu Saborne crkve dala oko 500 hiljada eura, što je tek petina od obećanog 2008. godine. Novi potpredsjednik Federacije BiH iz reda srpskog naroda, Milan Dunović, najavljuje da će uticati na federalnu Vladu da izdvoji dodatna sredstva, ističući značaj Saborne crkve: “Mostar je grad koji je simbol suživota. Oduvijek bio. Saborna crkva je dio Mostara. Grad Mostar bez Saborne crkve je isto što i Grad Mostar bez Starog mosta”.

Svi se slažu da Saborna crkva ima više od simboličkog značaja, odnosno da mnogo znači u procesu povratka Srba na mostarsko područje, gdje se - prema nekim procjenama - vratila otprilike jedna četvrtina od predratnog broja srpskog stanovništva. O značaju tog hrama govorio nam je Goran Kosanić, koji se prije više od decenije vratio u Mostar: “Samom njenom obnovom vraća se dio grada na svoje mjesto. Meni mnogo znači, da u svom gradu imam crkvu gdje mogu otići kad trebam otići, kad osjećam potrebu”.

Radislav Tubić je izjavio: “Ne samo pravoslavni stanovnici nego na nju bi trebali biti ponosni svi ljudi u BiH, jer ipak to je bio jedan od najljepših objekata u Bosni i Hercegovini”.

Kakav je značaj Saborne crkve, objašnjava mostarski paroh, Radivoje Krulj: “Pa, središnja, katedralna crkva cijele zahumsko-hercegovačke i primorske eparhije, a za naše vjernike u Mostaru je mjesto sabranja, mjesto euharistije, mjesto znači jednostavno života i za sve građane grada Mostara jedan od simbola ovog grada”.

Da je to zaista tako pokazuje i primjer uglednog mostarskog advokata, Faruka Ćupine, koji je i lično finansijski pomogao obnovu Saborne crkve i u toj obnovi vidi širi značaj za cijelu BiH: “Multikulturalnost, multikonfesionalnost, multietničnost u samom Mostaru, koji predstavlja maltene jednu Bosnu u malom, je garant tome budućnosti i opstanka države Bosne i Hercegovine”.