Savez za bolju budućnost BiH: Mlada partija, neprikosnoveni vođa

Bild 1 vergrößern +

Predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić

Radi se o najmlađoj političkoj partiji koja je postigla veliki uspjeh na proteklim izborima i za kratko vrijeme pričom o očuvanju BiH i borbi protiv korupcije dobila velku podršku građana. Ipak sve konce u stranci povlači jedan čovjek a retorika koju su koristili na proteklim izborima stavila ih je na listu najnepoželjnijih koalicionih partnera u BiH. Zbog toga su danas u opoziciji.

Funkciju predsjednika SBB-a BiH i dalje će obavljati njen dosadašnji lider Fahrudin Radončić koji na saboru stranke nije imao protukandidata. Ciljevi stranke i u narednom periodu biće zaštita interesa BiH, brzo sprovođenje reformi i evroatlantski put. Nezavisni posmatrač rekao bi da se radi o uopštenim ciljevima koji se nalaze u agendi svake stranke, iako je Radončić katerogičan da će tražiti što hitnije sprovođenje reformi, prvenstveno ekonomskih.

Velika podrška za kratko vrijeme

Radončić je 2009. godine osnovao SBB a već naredne godine ušao je u vlast na državnom nivou i sjeo u fotelju Ministarstva bezbjednosti BiH. Veliku podršku dobio je na izborima 2010. godine za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, gdje je osvojio preko 30 odsto glasova dok je nešto manje osvojio na izborima prošle godine. Analitičari se slažu da SBB treba gledati isključivo kroz prizmu Fahrudina Radoničića s obzirom da se radi o stranci koju je on stvorio iz medijskog sistema, izdavačke komapanije „Avaz“, u okviru kojeg posluju i veoma uticajne novine „Dnevni avaz“. Radončić smatra da građani BiH žele promjene što, kako kaže pokazuju sve većim članstvom u stranku.

SBB zaista ima veliki broj delegata u federalnom i kantonalnim parlamentima, posebno ako se uzme u obzir da je stranka relativno mlada na političkoj sceni BiH. Ono što je zanimljivo da su u javnosti i prije ovog sabora malo ili gotovo nikako istupali članovi glavnog odbora stranke ili njeni potpredsjednici. Sve je u rukama jednog čovjeka, što analitičari smatraju pogubnim i po stranku ali i po one koji budu glasali za takve nedemokratske sisteme. Politički analitičar Vehid Šehić klaže da su stranke u BiH sve samo ne demokratske.

SBB odbio koalicione partnere

I dok je Radončićev SBB bio u vlasti nakon izbora 2010. godine, prošle godine zbog oštre retorike odbio je potencijalne koalicione partnere prvenstveno SDA i Komšićevu Demokratsku fontu, koje su nakon izbora bile jasne da ni pod kojim uslovima ne žele u koaliciju sa Fahrudinom Radončićem. Problem sa Demokratkom frontom isplivao je onog trenutka kada je Komšić za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kandidovao Emira Suljagića, koji je uživao veliku podršku kod bošnjačkog naroda. Time je slažu se analitičari značajno umanjio mogućnost da Radončić pobjedi Izetbegovića u trci za Predsjedništvo. I bili su u pravu. Sociolog Slavo Kukić razloge ovakvih odnosa vidi i u nepostojanju demokratije unutar stranke.

Političkii sukob posebno je snažan između SBB –a i SDA koja Radončića vidi kao političara koji nema kapacitet da preuzme vlast. 2012 godine neke od partija u Federaciji optužile su SBB da učestvuje u, kao su rekli "antibosanskohercegovačkoj zavjeri", odnosno da su obavještajni krugovi iz Srbije formirali SBB BiH s ciljem da instaliraju Radončića kao novoga bošnjačkog vođu. Ispostavilo se da se radi o kampanji pojedinih stranaka protiv Radočića kao i u slučaju povezanosti sa Naserom Keljmendijem. Naime u nekim dokumentima koje su mediji objavili prošle godine, pojavila se informacija da je Radončić prvi na spisku Keljmendijevih saradnika za organizovani kriminal, što je on demantovao i ocijenio prljavom kampanjom protiv njega. Sve je izašlo u javnost na dan objave Radončićeve kandidature za Predsjedništvo BiH.