Kongres SDA: Bakir Izetbegović novi predsjednik SDA

Bild 1 vergrößern +

Bakir Izetbegović

Izetbegović je imao je dva protivkandidata - Šemsudina Mehmedovića, koji je osvojio 159 glasova i Irfana Ajanovića sa 4 glasa, ali stručnjaci ocjenjuju kako je kongres pokazao autoritarne tendencije u stranci, što je pokazao i način njihovog kandidovanja. Programskom deklaracijom stranke najavljena je borba za ustavne reforme kojima se podrazumijeva jedan predsjednik države, vlada i stvaranje multietničkih regija. Šest godina nakon posljednjeg kongresa, biće izabrani i ostali funkcioneri stranke i rukovodna stranačka tijela. Ovim kongresom okončana je serija izbornih skupova najjačih stranaka u BiH.

I poslije Izetbegovića - Izetbegović

Nakon punih 14 godina, na liderskoj poziciji Stranke demokratske akcije ponovo je Izetbegović. Bakir, sin osnivača i prvog predsjednika stranke Alije Izetbegovića izabran je tajnim glasanjem 750 delegata. Iako je još od smrti posljednjeg izabranog stranačkog lidera Sulejmana Tihića praktično bio prvi čovjek stranke, danas je dobio priliku da učvrsti svoju poziciju. Najavio je u svom programu ciljeve i prioritete, koji su vrlo slični ciljevima stranke od prije 25 godina, u vrijeme njenog nastanka, što Izetbegović smatra iznimno važnim kontinuitetom djelovanja.

Kraj politike kompromisa

Iako su analitičari sedmicama prije kongresa najavljivali žestoku borbu dvije struje – one koju je predvodio preminuli lider Tihić i struje Bakira Izetbegovića - izbor predsjednika nije se odvijao na tim principima. Očekivalo se da će Izetbegovićev protivkandidat biti Adil Osmanović, čovjek od velikog Tihićevog povjerenja, ali se on nije upustio u izbornu utrku, pojašnjavajući to voljom članstva. Da je Bakir Izetbegović izabran za predsjednika Stranke demokratske akcije u drugačijim okolnostima, moglo bi se reći da je imao kredibilne protivkandidate. Stručnjaci predviđaju da je Izetbegovićev dolazak na čelo stranke i kraj Tihićeve politike kompromisa i pregovora. Tihić je takvim svojim pristupom stekao ugled mudrog stranačkog vođe, koji je uvažavao realnost u Bosni i Hercegovini i time zadobio poštovanje i domaćih političara i međunarodnih krugova. Izetbegovićev pristup će, kako predviđaju analitičari, biti drugačiji. Jedni ga nazivaju smišljenim radikaliziranjem političkih prilika, a drugi planskim stvaranjem i popuštanjem tenzija na domaćoj sceni.

Izborom Izetbegovića okončana je serija izbornih kongresa najjačih stranaka u Bosni i Hercegovini. Ako se izuzme Srpska demokratska stranka, čiji je predsjednik Mladen Bosić u protivkandidatu Mići Mićiću doista imao dostojnu konkurenciju, ovi stranački izbori pokazali su potpuni nedostatak demokratskih kriterija u bosanskohercegovačkim strankama.