U srpskim sudovima million starih predmeta Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku

Zorka Đukanović, Beograd

Sudovi u Srbiji su pretrpani nerešenim slučajevima, pa procesi traju nedopustivo dugo, a dešava se da presudu ne dočekaju učesnici u sporu već njihova deca, pa i unuci. Među aktivnim sporovima ima i onih koji su stari i više od tri decenije.


Ministar pravde Nikola Selaković u Skupštini Srbije
Bild 1 vergrößern +

Ministar pravde Nikola Selaković u Skupštini Srbije

Ministar pravde Nikola Selaković obrazlažući pred poslanicima Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku izneo je alarmantne podatke o tome da u sudovima ima 713.521 nerešenih predmeta starih od 5 do 10 godina, a 239.944 procesa koji traju više od deceniju. Selaković je naveo i da postoji niz činilaca koji pogoduju sporom suđenju, da su među njima nestabilni pravni poredak, nedovoljna pripremljenost za primenu zakona, protivrečnost zakona, odsustvo pravne svesti, nizak nivo društvene discipline, preopterećenost sudova, kao i nemarnost i neposvećenost sudija.

Zaštita prava građana mora da dovede do ubrzanijeg i delotvornijeg rada sudija, a to znači i do veće zaštite prava građana", rekao je ministar pravde i najavio da Zakon omogućava osim prigovora i žalbe na dužinu sudskog postupka i novčano obeštećenje od 300 do 3000 evra. Opozicija je u skupštinskoj raspravi poručila ministru da je zakon "lepo parče papira", ali i upitala da li će ono zaista nešto i promeniti ili će, što se često dešava sa srpskim zakonima, ostati samo "mrtvo slovo na papiru".

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu upozorava jako dugo vlast da mora nešto da preduzme. Srbija je među pet zemalja sa najvećim brojem prestavki u tom sudu, a većina se tiče upravo povrede prava na suđenje u razumnom roku. Vlada Srbije, koja je predložila zakon, navela je u obrazloženju da je Srbija pred Evropskim sudom za ljudska prava izgubila mnoge sporove zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, a prema nekim podacima godišnje iz budžeta izdvoji i do milion evra odštete građanima koji su državu tužili sudu za ljudska prava. Dragana Boljević iz Društva sudija Srbije ne vidi da će poseban zakon doneti rešenje jer ne postoji suštinska reforma pravosuđa: “Ovo su samo kozmetičke promene i želja vlasti da pokaže sudu u Strazburu da nešto radi na rešenju problema.“

Građani Srbije će vrlo brzo moći da provere da li se u praksi primenjjuje Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, kako bi i za njih važila izreka da je pravda spora, ali dostižna, a ne kao do sada prespora, i često nedostižna.


Stand: 06.05.2015, 19.51 Uhr