Imenovana Vlada Federacije BiH: Konačno formirana vlast

Bild 1 vergrößern +

Novi predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić

Pred novim kabinetima na državnom i entitetskim nivoima su ključne ekonomske i socijalne reforme i ispunjavanje obaveza preuzetih zajedničkom izjavom lidera o evropskoj opredijeljenosti. Međutim, stručnjaci vjeruju da je najveći izazov u radu novih vlada biti sami odnosi među koalicionim partnerima, koji su već ispoljili značajan stepen međusobnog nepovjerenja, i to ne na međuentitetskom planu.

Agonija građana Bosne i Hercegovine od izbora do konačnog formiranja vlasti trajala je gotovo šest mjeseci, i nema tog hroničara koji bi mogao nabrojati sve političke smicalice, trgovanje funkcijama, uslovljavanja, ucenjivanja i prebrojavanje krvnih zrnaca po nacionalnoj osnovi. Vladajuća koalicija danas je konačno uspjela formirati Vijeće ministara i Vladu Federacije Bosne i Hercegovine. Novi predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić preuzeo je tako najodgovorniju dužnost u periodu u kojem politički lideri, odnosno stranke vladajuće koalicije, moraju krenuti u ispunjavanje obaveza preuzetih zajedničkom izjavom o evropskoj opredijeljenosti: “Prvi zadatak će biti izrada socio-ekonomske reformske agende. Naravno, i sve druge prateće aktivnosti kao što je program rada Vijeća ministara, Budžet institucija BiH, priprema, naravno, za realizaciju obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i početak rada na definiranju efikasnijeg mehanizma koordinacije.”

Vladajuću koaliciju čine Stranka demokratske akcije, Hrvatska demokratska zajednica BiH, Demokratska fronta i blok stranaka iz Republike Srpske pod nazivom Savez za promjene, koji čine Srpska demokratska stranka Mladena Bosića, Partija demokratskog progresa Mladena Ivanića i Demokratski narodni savez, koji predvodi Dragan Čavić. Jedan od ključnih političkih faktora u prethodnim mandatima, Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika nije u vladajućoj koaliciji. Oni su najavili da će biti čvrsta opozicija, ali takođe tvrde da su prošli rokovi za formiranje Vijeća ministara, pa je upitna njegova legalnost. Poslanik SNSD-a Lazar Prodanović: “Naše je mišljenje da je Savjet ministara u ovom smislu nelegalan i nelegitiman u načinu izbora.”

I novi predsjednik federalne Vlade Fadil Novalić ističe da su ekonomska pitanja u vrhu prioriteta novog kabineta: “Odlučio sam da se fokusiram na ono što je najvažnije u našem društvu, a to je ekonomska reforma. Budući da je ovo glavni problem našeg društva ja bih se, dakle dominantno fokusirao na to.”

Činjenica da su Vijeće ministara i Vlada Federacije morali biti potvrđeni gotovo u isto vrijeme svjedoči o velikom nepovjerenju između koalicionih partnera, u prvom redu HDZ-a BiH i Demokratske fronte Željka Komšića. Ove dvije stranke su od samog početka pregovora o koaliranju nekako bile na suprotnim stranama i stalno su imale konflikte i nesuglasice oko broja ministarskih mjesta i nacionalne zastupljenosti ministara i njihovih zamjenika.

Mnogo je različitih interpretacija o tome zašto je ovaj proces trajao tako dugo. Najviše je stručnjaka koji smatraju da je ključni razlog nastojanje lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da po svaku cijenu u vlast na državnom nivou uvede svog dugogodišnjeg političkog saveznika Milorada Dodika i njegov SNSD. U medijima su se mogle čuti i ocjene kako je Čović ušao u sadašnju koaliciju isključivo zbog međunarodnog pritiska, ali da je i tada, različitim političkim potezima, zbog istog razloga nastojao opstruisati formiranje Vijeća ministara. Čović je, bar u početku, jasno zastupao opredjeljenje da u vlasti učestvuje sa Dodikom: “Ako gospodin Dodik ima vlast u RS, bez njega se ne smije praviti vlast. Naravno, ako već ima ovaj rezultat koji ima, siguran sam da ima dovoljno kapaciteta, ako napravi vlast u RS, da bez njega vlast na razini države ne može funkcionirati to je sad svima jasno.”

Vrlo je interesantna pozicija visokog predstavnika međunarodne zajednice Valentina Incka. U vrijeme kad su u procesu formiranja vlasti bile očigledne opstrukcije i kad je zbog toga dovedena u pitanje i kredibilnost zajedničke izjave lidera o evropskom opredjeljenju, koju evropski krugovi smatraju najvećim dostignućem u BiH u posljednjih nekoliko godina, Incko se, uprkos svojim ovlastima, ograničio na neobavezujuće poruke domaćim liderima o njihovoj odgovornosti za situaciju u zemlji. U svakom slučaju, na red su konačno došla ključna pitanja za Bosnu i Hercegovinu i njen evropski put. Nove vlade suočiće se sa izrazito teškom ekonomskom situacijom, socijalnim protestima i svim protivrječnostima koje sa sobom nose najavljene ekonomsko-socijalne reforme.