Žižek na Philcologne: Slavoj Žižek - zvijezda među filozofima

Bild 1 vergrößern +

Atmosfera u dvorani je naelektrizirana kao uoči kakvog rock koncerta. Uzbuđeni žamor publike, sve je u znaku iščekivanja zvijezde večeri. I tada uz gromoglasni pljesak na pozornicu izlazi on: superstar među svjetskim filozofima Slavoj Žižek. Kako bi dodatno podvukao svoj imidž filozofa –pop zvijezde, Žižek je odjeven ležerno, traperice i crvena majica s kratkim rukavima.

Neobuzdani nastup

Voditelj programa te večeri, također publicist i filozof Wolfram Eilenberger, imao je od samog početka vidnih poteškoća emotivnog Žižeka držati u uzdama. U svom poznatom stilu Žižek je skakao iz teme u temu, s anakdote na anekdotu. Iako je večer najavljena pod naslovom: „Više otuđenja, molim. Slavoj Žižek, Kal Marx i duh nastupajuće revolucije“, Žižekovo izlaganje je doticalo mnoge sfere ali se uglavnom ticalo kritike suvremenog društva. U svojoj biti marksist i poznati kritičar ideologije neoliberalnog kapitalizma, tj. oblika kapitalizma u kojem su prava radnika sve manja, Žižek se naravno dotaknuo stanja današnjeg radništva. I ocijenio kako se radnike danas uvjerava da im je bolje nego ikad, zbog navodnih sloboda. „Vi se danas morate sami pobrinuti o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, godišnji odmori više nisu plaćeni, budućnost postaje neizvjesna. No trik je u tomu da vam vladajuća ideologija tu novu situaciju predstavlja kao novu višu razinu slobode. Slobode izbora“, rekao je Žižek.

Prednosti sustava

Kao Marksist ali i netko tko je dobar dio života proveo u Jugoslaviji, Žižek je publici u Kölnu pokušao objasniti neke specifičnosti života u nekadašnjoj zajedničkoj državi. „Mi smo u bivšoj Jugoslaviji bili sretni jer su granice bile otvorene, mi smo bili podržavani u tomu da ostvarimo intelektualne kontakte sa Zapadom tako da smo u neku ruku bili u privilegiranoj situaciji. Mi narovno nismo imali nikakve iluzije o socijalizmu ali ni o Zapadu. I mislim da je to savršena situacija da vidiš da niti jedna strana nije idealna“, zaključio je slovenski filozof.

Bez jugonostalgije

U razgovoru poslije izlaganja ovaj filozof rođen prije 66 godina u Ljubljani ipak objašnjava kako se nipošto ne ubraja u one koji pate od jugonostalgije nego Jugoslaviju smatra propalim ekperimentom. Njegov stav je razumljiv s obzirom na to da je tijekom svoje karijere u Jugoslaviji zbog svojih radikalnih i otovorenih ideja često dolazio u sukob s tadašnjom partijskom nomenklaturom. On smatra da i raspad Jugoslavije i probleme s kojima njezeini narodi suočavaju danas ne treba tražiti direktno u samom pojmu nacionalizma nego u slabosti društvenog sustava koji je vladao u Jugoslaviji:

Pozitivni pesimist

Žižek danas smatra da je izlaz iz krize naroda koji žive na području bivše Jugoslavije u gospodarskom napretku. Jedino tako će građani biti zadovoljni i okrenuti važnijim stvarima nego što su to nacionlizam i podjele. Svoje jedno i pol satno izlaganje Žižek je završio zabavnom analizom nekih suvremenih pojava u društu od multikulturalizma, preko ekologije pa sve do, kako ga on naziva, pomodnog ljevičarstva. No unatoč opaskama na račun suvremenog društva, koje su nerijetko obojane crnim humorom, Žižek, na neki svoj način, ipak s veseljm gleda na budućnost.